Čeka se ukidanje viza između Kosova i BiH, koje su razdvajale porodice

Nakon što su čelnici diplomatije na Kosovu i u BiH najavili da će građani dvije zemlje moći da putuju samo sa ličnim kartama Nevzeta Imami, iz Prizrena, nakon dvije decenije moći će posjetiti svoje rodno mjesto u Bihaću u Bosni i Hercegovini.

Pored ovog sporazuma o slobodi kretanja, odobrili su još dva – o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju stručnih kvalifikacija ljekara, stomatologa i arhitekata – koji će biti potpisani 3. novembra, u okviru Berlinskog procesa.

Osim Srbije, Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu Zapadnog Balkana koja ne priznaje nezavisnost Kosova, ali priznaje njen pasoš kao važeći dokument.

Do sada je građanima Kosova bila potrebna viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, dok je Kosovo od 2014. godine uspostavilo mjere reciprociteta, što znači da je građanima Bosne potrebna i viza za ulazak na Kosovo.

Oni koji žive na Kosovu i imaju porodicu u Bosni i obrnuto, često su imali problema sa dobijanjem viza.

Nevzeta Imami, profesorica bosanskog jezika, dijeli takvo iskustvo za Radio Slobodna Evropa.

Niko od članova njene porodice u Bosni nije mogao da putuje na Kosovo otkako joj je majka, koja je bila poreklom iz Bihaća, umrla prije dvije godine.

Sama Nevzeta, koja je već u penziji, nije bila u Bihaću od 2000. godine. Ovaj grad se nalazi u sjeverozapadnoj Bosni.

Jedan od razloga za to je, kaže Nevzeta, vizni režim koji je do sada bio na snazi.

„Sanjam da sam u Bosni i Bihaću, gde sam kao dijete odlazila kod ujaka“, kaže ona za Radio Slobodna Evropa.

Muharem Zejnulahu, predsjednik Zajednice Albanaca u BiH i nekadašnji prvi ambasador ove zemlje u Albaniji, kaže da se nada da će “agonija” oko viznog režima između dvije zemlje uskoro prestati.

Dodaje da je na Kosovu, prije ratova 90-ih godina, bilo mnogo studenata iz Bosne i Hercegovine i kaže da se nada da će saradnja u oblasti obrazovanja biti obnovljena.

Zejnullahu kaže i da je aktuelni vizni režim u velikoj mjeri uticao na međukulturnu saradnju i kao primjer navodi činjenicu da u poslijednjih 30 godina u Bosni i Hercegovini nije prikazana nijedna pozorišna predstava sa Kosova.

Arifka Ljatifi

Ima nekih pomaka kada su u pitanju filmski festivali… Sarajevo Film Festival sa hiljadu napora pokušava da dovede ljude sa Kosova, novim filmovima“, kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Arifka Latifi je pesnikinja iz Prizrena, ali ima i rođake u Sarajevu, koje nije uspijela da posjeti sa kosovskim dokumentima.

To je razlog zašto je 2019. godine izvadila lična dokumenta koja je izdala Srbija. Sa njima je otišla u Sarajevo na nekoliko poetskih susreta i iskoristila priliku da upozna svoju rodbinu.

„Hvala Bogu što će ove vize biti uklonjene. Bilo je zaista ponižavajuće kada sam otišao u jednu od ambasada Bosne i Hercegovine u regionu i kada su me protjerali. Imam srpsku ličnu kartu, ali bih, naravno, više volela da putujem slobodno sa kosovskim dokumentima. Prvo ću posjetiti Sarajevo”, kaže ona.

Čak i za Idriza Muratija iz Nebregošte, kod Prizrena, ukidanje viznog režima sa Bosnom i Hercegovinom je „sjajna vijest“.

„Srećan sam što će uskoro doći do slobode kretanja i ukidanja viza između Kosova i Bosne i Hercegovine. Za mene je to najbolja vijest u ovim godinama, ne znam koliko godina… Prvo ću u Sarajevo, pa u Mostar”, kaže Murati za Radio Slobodna Evropa.

Usmen Baldži

Usmen Baldži, bivši zamjenik ministra prosvete u Vladi Kosova iz bošnjačke zajednice, nije bio u svom rodnom gradu 30 godina.

Kaže da je pokušao službeno posjetiti Bosnu i Hercegovinu ili dobiti vizu i posjetiti mnoge rođake, ali bezuspješno.

„Poznato je da smo sve ovo vreme bili u blokadi. Bilo je nelogično da smo sa ličnim kartama mogli da idemo u Srbiju, ali ne i u Bosnu i Hercegovinu“, kaže Baldži.

Ranije je predsjednica Kosova Vjosa Osmani istakla da Kosovo ima sporazum sa Srbijom o slobodi kretanja sa ličnim kartama i poručila da nema razloga da takav sporazum nema sa Bosnom i Hercegovinom.

Kosovo i Srbija postigli su sporazum o slobodi kretanja 2011. godine, na početku svog dijaloga za normalizaciju odnosa.

Baldži kaže da bi putovanje sa ličnim kartama za Bošnjake sa Kosova mnogo značilo, poboljšalo bi njihova prava i institucionalnu povezanost sa Bosnom i Hercegovinom.

Iskoristimo iskustva Republike Bosne i Hercegovine, slobodno tamo učimo i stičemo nova znanja, da nam se priznaju diplome“, kaže on.

Almedin Fejza

Slične pogodnosti pominje i Almedin Fejza, predstavnik Bošnjaka u Konsultativnom vijeću za zajednice, koje funkcioniše pri kabinetu predsjednika Kosova.

On na eventualno putovanje sa ličnim kartama vidi konačno ukidanje “besmislenog viznog režima između Bosne i Hercegovine i Kosova”.

Fejza kaže da je i sam prošao kroz “bolan” proces dobijanja vize za ulazak u Bosnu i Hercegovinu i izražava uvjerenje da bi slobodno kretanje doprinijelo i boljem položaju bosanskohercegovačke zajednice.

„Uvjeren sam da će ovo veoma pozitivno uticati na saradnju Kosova i Bosne, u svakoj sferi društvenog dijelovanja: povezivanje povezivanju mladih, produbljivanju kulturne, političke i ekonomske saradnje“, kaže Fejza.

Pokret sa ličnim kartama je mnogo značio za mlade sa Kosova, kaže Musa Bajmak, predsjednik Asocijacije bosanskih studenata i mladih Kosova.

On kaže da mladi do sada nisu mogli da idu na studije u BiH i nada se da se tako nešto može promijeniti.

„Ne znam da li je neko od  mladih Bošnjaka sa Kosovu ranije pokušao da putuje u Sarajevo. Nisam, jer sam unaprijed znao da neću dobiti vizu. To su radili uglavnom oni koji su imali dvojno državljanstvo – Sjeverne Makedonije, Crne Gore ili Srbije“, kaže Bajmak za Radio Slobodna Evropa.

Dodaje da bi mladi bosanskohercegovačke zajednice vrlo rado posjetili Sarajevo i kaže da će prvu posjetu studenata organizovati ukoliko se ukine vizni režim.

Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu izjavila je 21. oktobra da su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo postigle dogovor o kretanju građana bez viza.

„Sporazum o putovanju sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu ruši poslednji zid viza u regionu“, rekao je Bregu posle ovog dostignuća u okviru Berlinskog procesa.

Takozvani Berlinski proces je format godišnjih sastanaka koji je pokrenula nemačka vlada još 2014. godine, kada je u Berlinu održana konferencija o Zapadnom Balkanu.

Njegova svrha je jačanje saradnje Evropske unije sa Zapadnim Balkanom i ubrzanje njegove integracije u EU.