Da li je registracija bošnjačke zajednice ugrožena pogrešnom terminologijom?

Bošnjačka zajednica na Kosovu strahuje da bi se njen broj mogao smanjiti, zbog nepravilnosti utvrđenih tokom procesa popisa stanovništva, koji je počeo 5. aprila i trajaće do 17. maja.

Ove nepravilnosti odnose se na pitanje u upitniku na srpskom jeziku: „Kojoj etničkoj grupi pripadate“, u kojem je jedan od odgovora „Bosanac“ umjesto „Bošnjak“.

Bošnjaci su jedna od ustavom priznatih manjinskih zajednica na Kosovu, dok se izraz „Bosanac“ odnosi na nekoga ko živi na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Fahret Sijarić, pripadnik bosanske zajednice iz Peći, kaže za Radio Slobodna Evropa da su snimatelji otišli ​​kod njega pre tri dana, da snime, i da su imali upitnik na albanskom jeziku.

Pošto nije razumeo neka pitanja, tražio je upitnik na srpskom.

Ali, u formi srpskog jezika ‘Bosanac’ se pojavio kao opcija etničke pripadnosti i nisam želeo da nastavim“, kaže Sijarić.

Kaže da su neki članovi njegove porodice i komšije odbili da se prijave, upravo zbog ove greške u upitnicima na srpskom jeziku.

„Ovaj snimak liči na fudbalski turnir. Hajde, igrajmo, potpisujemo i igramo“, kaže Sijarić.

Novinar Mustafa Bale, koji dolazi iz bošnjačke zajednice i prati popis stanovništva na Kosovu, kaže za Radio Slobodna Evropa da su neki Bošnjaci “zbog revolta” poručili popisivačima da označe opciju “ostali”.

U tim slučajevima, prema njegovim rečima, Bošnjaci su registrovani kao druge manjinske zajednice na Kosovu, koje nisu Ustavom priznate.

Manjinske zajednice, priznate Ustavom Kosova, su: Srbi, Bošnjaci, Romi, Aškalije, Egipćani, Goranci i Turci. Oni imaju određena prava, kao što su zagarantovana mesta u Skupštini Kosova ili pravo na obrazovanje, upotrebu jezika, negovanje kulture, vere i tradicije.

Zamjenica kosovskog premijera za pitanja manjina i ljudska prava Emilija Redžepi je u izjavi za RSE rekla da je hitno reagovala na ove nepravilnosti i da je greška ispravljena u Prizrenu i dijelu Dragaša, gde je bošnjačka zajednica živi .

Prema njenim riječima, samo u elektronskim upitnicima, koje matičari koriste na svojim tabletima na srpskom jeziku, u ovim opštinama je termin “bosanac” zamijenjen terminom “bošnjak”.

Dala sam primjedbu za Peć i Istok, ispravljena je na nekim mjestima, ali ne svuda gdije su Bošnjaci većina“, rekla je Redžepi.

RSE je dala slike ove nepravilnosti na tabletima diktafona, koje su potom, 17. aprila, ispravljene u nekim sredinama u kojima žive Bošnjaci.

Međutim, Mustafa Bale kaže da je greška u tablicama koje koriste matičari ispravljena samo u Prizrenu, dok u drugim opštinama u kojima žive pripadnici bošnjačkke zajednice – poput Dragaša i Peći – matičari i dalje imaju opciju „bosanac“, tj. opcija za etničku pripadnost.

Nevladina organizacija Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova je 24. aprila obavjestila Agenciju za statistiku Kosova (ASK) da greška nije ispravljena ni u Dragašu ni u Peći.

Neki građani vraćaju matičare, jer nemaju obilježenu nacionalnost“, navodi se u pismu ove organizacije upućenom KAS-u, koje je potpisao Mejdin Saliji iz Prizrena.

Organizacija je zatražila od KAS-a da odmah ispravi grešku, kako bi “registracija imala smisla i svi građani mogli da se izraze kako osjećaju”.

RSE je pitala KAS o ovim nepravilnostima, ali do objavljivanja ovog članka nije dobio odgovor.

“Bojkot i katastrofalne poslijedice”

Mejdin Saliji kaže da su članovi nevladine organizacije Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova stalno na terenu i prate popis stanovništva.

Prema njegovim riječima, imaju saznanja da greška u vezi s nacionalnom pripadnošću Bošnjaka nigdje nije ispravljena.

On dodaje da su ovom prilikom održane javne rasprave u Prizrenu i Peći i da su dobili informaciju da su pojedini matičari iz bošnjačke zajednice odbili da se registruju, dok se ne ispravi greška u upitniku.

„Vjerovatno je problem u jeziku [v.j. prevod], ali ovo za nas Bošnjake mnogo znači, jer se može desiti da se, kada se podaci ažuriraju, pojave dvije zajednice: Bosanci i Bošnjaci“, kaže Saliji.

On kaže i da postoji veliki broj Bošnjaka koji odbijaju da se registruju i da to ima “pogubne poslijedice” po zajednicu.

Prema poslijednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na Kosovu živi oko 27.000 Bošnjaka.

Međutim, novinar Mustafa Bale kaže da tada nije obavljena registracija na sjeveru Kosova i da, prema nekim procijenama, ima oko 30.000 pripadnika bošnjačke zajednice.

Smatra da bi registraciju na područjima gdje žive Bošnjaci trebalo ponoviti ili produžiti jer, kaže, proces kasni zbog grešaka u upitniku.

U suprotnom su, kaže Balje, ugrožena kolektivna prava ove zajednice.

To će uticati na zagarantovana prava, pravo na upotrebu jezika, pravo na nastavu na bosanskom jeziku“, kaže on.

Balje i Saliji kažu i da veliki broj pripadnika bošnjačke zajednice živi u dijaspori i da ni oni nisu mogli da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

Kosovska agencija za statistiku omogućila je registraciju članova porodice koji žive van Kosova, ali ne postoji mogućnost da se neko izjasni kojoj etničkoj grupi pripadaju.

Šta kažu politički predstavnici Bošnjaka?

Zamjenica premijera Emilija Redžepi, iz redova Nove demokratske partije (NDS), deo Vlade i Skupštine Kosova, kaže da je bošnjačka zajednica pozvana da se ne odaziva na registraciju, dok se greške ne isprave, saopštavajući da postoje informacije da je u poslednja dva-tri dana registrovan veliki broj pripadnika ove zajednice.

Prema njenoj ocijeni, kašnjenje u registraciji bošnjačke zajednice neće uticati na konačan rezultat, jer, kako kaže, proces traje do 17. maja i ima vremena da se svi prijave.

“Mi smo mala sredina, možemo da završimo registraciju za nedelju dana… Lično sam zadovoljna reakcijom naših ljudi, svi smo aktivirani, svi politički subjekti, nevladin sektor, mediji”, kaže Redžepi.

Ćerim Bajrami iz koalicije Vakat – bošnjačkog političkog subjekta koji je zastupljen u nekoliko lokalnih, ali i centralnih kosovskih institucija – rekao je da je pitanje terminologije izazvalo revolt među bošnjačkom zajednicom, te da mnogi njeni članovi sada odbijaju da se registruju .

„Važno je da je ovde [u Prizrenu] reagovao i gradonačelnik, što je dobro. Tražio je od registracione komisije da ispravi greške, ali su te ispravke trajale nedelju dana. Registracija nije počela dok nisu izvršene ispravke, već su one izvršene samo u opštini Prizren. U Dragašu je samo delimično ispravljena greška u pogledu termina Bosanac – Bošnjak. Ista stvar je i u opštini Peć i u drugim opštinama na Kosovu“, kaže Bajrami.

On dodaje da su razgovarali sa direktorom Kosovske agencije za statistiku Avnijem Kastratijem i da su se pobrinuli da svi oni koji se vode kao “Bosanci” na kraju budu registrovani kao “Bošnjaci”.

Međutim, Bajrami ističe da je ovo pitanje izazvalo revolt među pripadnicima bošnjačke zajednice i da mnogi od njih sada odbijaju da se registruju.

Druge jezičke greške

U upitnicima na srpskom jeziku, pored činjeničnih, postoje i brojne jezičke greške koje pitanja čine nerazumljivim.

Na primer, u jednom od pitanja o bračnom statusu stoji „muž/žena sa krunom” i „muž/žena bez krune”.

Zamjenica premijera Redžepi smatra da brojne institucije nisu pripremile registracioni upitnik na srpskom jeziku, uključujući i glavno tijelo odgovorno za organizovanje čitavog procesa, Kosovsku agenciju za statistiku.

Na Kosovu su zvanični albanski i srpski jezik, što znači da su institucije dužne da obezbijede ravnopravnu upotrebu ovih jezika.

U pojedinim opštinama u kojima žive i jezici drugih manjinskih zajednica se koriste lokalno.

Međutim, Kancelarija komesara za jezike, koja dijeluje pri Kabinetu premijera Kosova, često ukazuje da se prava manjinskih zajednica krše kada je u pitanju upotreba jezika.