Kosovo će se suočiti sa dugoročnim poslijedicama ako premijer Aljbin Kurti ne prihvati međunarodni prijedlog za eskalaciju situacije na sjeveru, upozorio je u utorak američki emisar za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. Prema njegovim riječima, premijerov odgovor će se očekivati tek u sredu (danas) i u slučaju da bude negativan, utvrdiće se da Kurti ne želi saradnju sa SAD i EU.
Premijer Kurti ima rok do srede (danas) da vrati odgovor da li prihvata ili ne predlog SAD i EU za eskalaciju situacije na sjeveru.
Ultimatum su mu na sastanku u ponedeljak uveče dali američki emisar za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar i emisar EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak.
Tokom sastanka od Kurtija je zatraženo da proširi situaciju na sjeveru, zatim organizuje brze izbore na sjeveru i vrati se dijalogu za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.
Sastanak je održan u ponedeljak, ali je rok objavljen u utorak popodne, tokom sastanka koji je specijalni izaslanik SAD Eskobar održao sa predstavnicima medija na Kosovu.
Eskobar je na ovom sastanku istakao i da će eventualno odbijanje prijedloga imati posledice po Kosovo, jer će to, prema njegovim rečima, značiti da premijer Kurti ne želi saradnju sa SAD i EU.
„Želim da bude vrlo jasno da vidimo da će to dugoročno uticati na izvještaje. Ali preduzete ili nepreduzete radnje mogu imati nekakve poslijedice koje mogu uticati na dijelove našeg izvještaja. Ali ne želim da pričam o ovom dijelu”, rekao je Eskobar u susretu sa novinarima.
Prema Eskobaru, odnosi SAD sa premijerom Kurtijem imaju izazove, ali ne i između dva naroda.
Vidimo da se odluke donose uprkos našem partnerstvu i ovo nam je signal – ne možemo ovo da prihvatimo. Zato, u jednom trenutku, kada želimo da obnovimo koordinaciju i partnerstvo sa ovom Vladom, spremni smo, jer ćemo uvek biti uz narod Kosova. To ne znači da treba da podržimo pojedinca koji nema taj instinkt saradnje i koordinacije“, rekao je on. „Nadamo se da će ljudi shvatiti da naše trenutne poteškoće sa premijerom neće uticati na ovo osjećanje.
Američki emisar je rekao da je od izvršne vlasti zatraženo da “ne rasplamsava situacije koje su delikatne i da se cijeni upornost, korišćenje sile da se novi gradonačelnici uvedu u zgrade opština.
Eskobarovo upozorenje
Dan nakon što su gradonačelnici opština Leposavić, Zvečan i Zubin-Potok obavili polaganje zakletve na alternativnim lokacijama, uz pomoć kosovske policije, ušli su u opštinske objekte u centru gradova. Njihovom ulasku u ove institucije usprotivili su se Srbi, koji pred njima protestuju od 26. maja.
Proteste su pratile i tenzije, od kojih je povređeno nekoliko kosovskih policajaca i oko 30 vojnika Kfora, među kojima 3 vatrenim oružjem. Nekoliko policijskih i medijskih vozila je takođe zapaljeno i oštećeno.
Neuspjeh u koordinaciji sa SAD o slanju novih gradonačelnika u tri opštine sa srpskom većinom, prema riječima specijalnog izaslanika SAD Gabrijela Eskobara, imaće posljedice.
„Iako mi stojimo iza njih, oni odbijaju da koordiniraju. To nam omogućava da razumemo kako nas vide kao partnere, a to bi trebalo da ima posijledice“, rekao je Eskobar u utorak.
Prva poslijedica po Kosovo bilo je isključenje Kosovskih bezbijednosnih snaga iz velike vežbe koju SAD organizuju sa svojim saveznicima „Branilac Evrope 2023“. Vejžba se održavala na Kosovu, kada je prekinuta, a Ambasada je saopštila da je “za Kosovo završeno učešće”.
U okviru usaglašenog angažmana SAD sa EU na pronalaženju riješenja za nastalu situaciju na sjeveru, u utorak su se emisari Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak sastali i sa predsjednicom Vjosom Osmanijem.
Predsjedništvo je saopštilo da je na ovom sastanku Osmani izjavio da se na sjeveru mogu raspisati novi izbori.
„Predsednik Osmani je istakao da se novi izbori u opštinama na sjeveru zemlje mogu organizovati u skladu sa sadašnjim ustavnim i zakonskim okvirom i u tom kontekstu je dodao da treba obezbijediti demokratsko učešće građana koji žive u ove četiri opštine. “, navodi se u saopštenju kabineta predsjednika.
Posle sastanka sa Osmanijem, emisari Eskobar i Lajčak nisu se izjasnili. Međutim, u odvojenom saopštenju emisara EU saopšteno je da je na sastanku naglašena „važnost pronalaženja političkog riješenja koje omogućava trenutnu deeskalaciju i povratak u normalizaciju”.
Dvojica emisara na Kosovo stigla su u ponedeljak poslije podne, dok je prvi koji su sreli koji je stigao u Prištinu premijer Aljbin Kurti. Nakon sastanka sa njim, isticala se i potreba za deeskalacijom situacije, sve dok nije pozvano da se sasluša zahtijev SAD i EU.
Susret sa Eskobarom i Lajčakom alarmira opoziciju
Drugog dana boravka na Kosovu, u utorak, sa liderima opozicionih partija sastali su se i izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar i izaslanik EU za dijalog Kosovo-Srbija Miroslav Lajčak.
Nakon sastanka sa emisarima Eskobarom i Lajčakom, lideri glavnih opozicionih partija upozorili su da je Kosovo u kritičnom trenutku.
Predsednik PDK Memli Krasnići rekao je da šefovi država akcijama preduzetim na severu, bez koordinacije sa saveznicima, štete Kosovu u njegovim međunarodnim odnosima.
„Nikada više nisam video bilo kakvu zabrinutost ovog nivoa, ove prirode, od strane najvažnijih partnera Kosova. Zaista nije dobar osjećaj, nimalo nije lako čuti kako SAD i predstavnik EU izražavaju razočaranje Vladom Kosova, koja ima obavezu da ojača naše odnose i da ih ne šteti“, rekao je on.
Prema Krasnićijevim riječima, važno je da nema eskalacije bezbijednosne situacije, da se zadrži mir kako bi se išlo putem koji je pred nama.
A predsjednik LDK Lumir Abdidžiku ocijenio je da situacija nije bila toliko uznemirujuća u poslednje tri decenije borbe za slobodu i nezavisnost. On je govorio i o poslijedicama koje mogu doći po državu u slučaju da se vlasti ne povinuju zahtijevima SAD i EU. „U ovoj fazi Kosovo, naši građani, naša Republika moraju da sagledaju poslijedice koje mogu proizaći iz takve delegacije, prije svega iz EU, SAD i NATO. Teško prihvatamo takvu situaciju kao LDK, kao opoziciona politička partija sa ograničenim brojem poslanika u Skupštini, naše dijelovanje će biti javno“, rekao je Abiljđiku.
On je dodao da je situacija, osim što je zabrinjavajuća, nejasna i, kako je rekao, zbog nepostojanja plana i spremnosti premijera Aljbina Kurtija da se dogovori sa saveznicima.
Krasnići i Abdiljdžiku zatražili su razmišljanje od premijera Aljbina Kurtija i odgovor predsjednice Vjose Osmanija.
„Narod je izabrao te ljude da vladaju, da riješavaju probleme, a ne da prave probleme. „Nažalost, u ove dvije godine imamo samo probleme, krize koje izaziva premijer koji podržava predsjednica“, izjavio je predsjednik PDK.
„Građani Kosova treba da shvate mimo populizma put kojim premijer Kurti vodi Kosovo. Nadam se da će se isto odraziti i ponovo pozivam predsejdnika da bude glasniji, jasniji u ovom kritičnom trenutku za Republiku Kosovo“, dodao je Abdidljžiku.
Na sastanku sa emisarima Eskobarom i Lajčakom bio je i Ramuš Haradinaj, koji predvodi AAK, stranku koja je pokrenula inicijativu za izglasavanje nepoverenja Vladi. On nije dao nikakvo mišljenje nakon sastanka, a Krasnići i Abdiljdžiku su rekli da opozicija nema dovoljno glasova da uspješno usvoji prijedlog.
Posle sastanka sa liderima albanskih opozicionih partija, emisar EU Miroslav Lajčak rekao je da su im objašnjene “poslijedice aktuelne krize i šteta po međunarodni ugled Kosova”.
„Zamolili smo ih da podrže političko riješenje za smanjenje tenzija“, napisao je Lajčak na Tviteru.
Pored lidera PDK, LDK i AAK, dvojica diplomata Eskobar i Lajčak sastali su se i sa liderima najveće srpske stranke na Kosovu. Nakon sastanka sa liderima Srpske liste Goranom Rakićem i Igorom Simićem, Lajčak je na Tviteru napisao da je naglašena potreba da „kosovski Srbi učestvuju na novim izborima“.
Posle Kosova, Eskobar i Lajčak su nastavili posjetu Srbiji, u nastojanju da spriječe dalju eskalaciju situacije na sjeveru.