Dvadeseti dan barikada na Sjeveru Kosova

I granični prelaz Merdare je u utorak u kasnim satima zatvoren za ulaz i izlaz jer su Srbi podigli barikade na oko dva kilometra od granice sa Kosovom.

Ministarstvo spoljnih poslova Kosova je saopštenjem apelovalo na građane da koriste druge granične prelaze, nakon što je grupa Srba blokirala puteve u znak podrške Srbima u Sjevernoj Mitrovici.

„Ako ste već ušli u Srbiju, koristite granične punktove u Mutivodi, Bela Zemlja ili idite putem preko Sjeverne Makedonije (granični prelaz Preševo) preko Skoplja“, navodi se u saopštenju MIP-a.

Uporedo sa postavljanjem drugih barikada, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je kasarnu između Kraljeva i Raške i iskoristio priliku da se sastane sa Srpskom listom – političkim predstavnicima kosovskih Srba.

Slične barikade, sa teškim vozilima, bagerima, privatnim vozilima, srpskih paralelnih objekata postavljene su u utorak ujutru i u Sjevernoj Mitrovici.

Ove barikade se razlikuju od ostalih 11 barikada na različitim lokacijama na sjeveru jer su prve barikade postavljene u urbanom području.

Patrijarhu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfiriju u ponedeljak, dan pre podizanja barikada u Sjevernoj Mitrovici, nije dozvoljen ulazak na Kosovo u namjeri da dođe u trodnevnu posjetu.

MIP je odbio njegov ulazak na osnovu toga što pripadnici KOS-a daju otvorenu podršku kriminalnim grupama na sjeveru, koje su odgovorne za barikade koje su tamo postavljene.

Tada je Vučićeva sklonost da dramatizuje svaku situaciju dovela do toga da se sa patrijarhom Porfirijem sastao dva puta u roku od 12 sati, prvo u noći između ponedeljka i utorka, i ponovo tokom dana u utorak.

U blizini graničnog prelaza Jarinje, koji je i dalje zatvoren, tu je bilo stacionirano šest dalekometnih topova srpske vojske i veći broj vojne policije.

U međuvremenu, u nedelju uveče, u okolini opštine Zubin Potok, u blizini jedne od barikada koje su postavili tamošnji Srbi, čuo se rafal.

Srpski razbojnici su napali letonski kontingent KFOR-a dok su obavljali dužnosti proistekle iz Rezolucije 1244.

S druge strane, prema izvorima, srpski mediji bliski Vučiću preneli su da je predsjednik Srbije dobio ultimatum od ambasadora zemalja Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Italija) da uklone barikade.

U međuvremenu, samo Kosovo ne uklanja barikade i to je zatražilo od KFOR-a. Do sada ni Kfor ni bilo ko nije preduzeo korake, čime je situacija na sjeveru ostala zamrznuta.

Rečeno je da su barikade na putevima koji vode ka graničnim prelazima Jarinje i Bernjak podignute zbog hapšenja bivšeg srpskog policajca Dejana Pantića, osumnjičenog za napad na kancelariju Centralne izborne komisije 6. decembra.

Oni su, međutim, postavljeni po nalogu Vučića zajedno sa izvođačima radova na terenu: Srpskom listom i zločincem Milanom Radoičićem – formalni naručilac je stranka, a stvarni naručilac je Vučić.

Kosovski policajci koji su dvije nedelje bili zarobljeni u Leposaviću, zbog barikada, 24. decembra su premješteni i zamijenjeni drugima.

Podsjećamo da je 17. decembra EULEKS poslao neophodne zalihe organima za sprovođenje zakona, uključujući zalihe hrane, odeću i higijenske potrepštine.

U međuvremenu, KFOR je u koordinaciji sa Kosovskom policijom prevezao devet policajaca sa sjevera Mitrovice na njen jug.

Takođe, podsećamo, Srbija se na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost obratila Kforu sa zahtevom za povratak srpskog osoblja na Kosovo po Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Zvaničan odgovor još nije stigao, iako je ovu ideju izbacio Gabrijel Eskobar, specijalni emisar Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan.

Na ovaj zahtijev reagovali su i njemački zvaničnici, koji su se zbog toga našli pred salvom uvreda najviših zvaničnika Srbije.

Predstojeće potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije takođe je imalo ulogu u podizanju tenzija na Kosovu.

Sporazum je poznat kao francusko-njemački predlog koji je više puta menjan, ali je suština ostala ista.

Kosovski premijer Aljbin Kurti izjavio je da je spreman da razgovara o Zajednici opština sa srpskom većinom, ali ne kao preduslov za dijalog, već kao deo konačnog sporazuma.

Zbog toga je Vučič izjavio da prvo treba da se uspostavi ZSO, pa da sednu i razgovaraju o uslovima za uklanjanje barikada.

Međutim, problem je što do sada nije precizirano šta je ZSO – autonomija za sjever Kosova, ili nezavisni mehanizam koji odlučuje o zdravstvu, obrazovanju, socijalnim pitanjima i nekim drugim sličnim delatnostima.

Vučić barikadama pritiska da se formira ZSO pre eventualnog neformalnog priznanja Kosova kao države.

S druge strane, Kurti je više puta govorio da će ZSO biti formirana nakon priznanja Kosova od strane Srbije.

Naime, prvi sukobi i uznemirujući događaji na sjeveru Kosova nastali su kao poslijedica spora oko registarskih tablica, nakon čega je uslijedio izlazak Srba iz svih kosovskih institucija.

Problem sa registarskim tablicama riješen je sporazumom uz posredovanje specijalnog emisara Evropske unije za dijalog Kosovo-Srbija Miroslava Lajčaka u Briselu.

Međutim, Srbi se nikada nisu vratili na svoja radna mjesta. Kfor i Euleks su se obavezali da prate situaciju i garantuju bezbijednost.

Prilikom izvještavanja sa lica mjesta u roku od 17 dana, na sjeveru je napadnuto 13 medijskih radnika, među kojima su novinari, fotoreporteri, snimatelji i vozači.

Očekuje se da će napeta situacija biti riješena sastankom u Briselu dvije delegacije, kosovske i srpske.