U srpskoj zajednici ima glasova koje treba čuti, pročitajte pismo civilnog sektora upućeno EU i Kvinti, kazao je danas američki izaslanik Gabrijel Eskobar u Prištini.
„Postoje ljudi koji su već odlučili da ostanu na Kosovu, iako su mogli da odu. A ipak se bore da se njihov glas čuje. To je suštinski izazov za multietničku građansku demokratiju. Ne možete reći da su svi Srbi za nas ili protiv nas, od pomoći ili da nisu od pomoći. U toj zajednici ima mnogo glasova koje treba čuti“, poručio je Eskobar.
Pred grupom medija, a nakon niza sastanaka koje je Eskobar zajedno sa evropskim izaslanikom za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom održao sinoć i danas u Prištini, posebnu pažnju posvjetio je pismu srpskog civilnog društva sa Kosova koje su dostavili zemljama Kvinte.
Govoreći o ovom pismu, uz savjet kosovskoj javnosti da ga treba pročitati, Eskobar je naglasio da je poseban izazov dugoročni manjak poverenja između srpske manjinske zajednice i ove vlade.
„Želim da spomenem pismo koje je dostavljeno zemljama Kvinte, pismo koje je potpisalo više od 100 pripadnika civilnog društva, ljudi koji žive ovde, koji žele da se integrišu, u kojem govore o tome kako se osjećaju, kako se zbog ove vlade osjećaju kao građani drugog reda. Trebalo bi da pročitate to pismo. Zaista govori o tome kako ovo nije crno-bijela situacija“, kazao je američki zvaničnik.
Naglasio je da je i srpska zajednica ta koja ima mnogo zabrinutosti, koje se tiču pristupa državnim službama, tiču eksproprijacije ili ponašanja nekih pripadnika policijskih snaga.
„Ovi glasovi se moraju čuti. Oni su neprijatni glasovi i to su neprijatne poruke, ali to je deo glavnog problema. Takođe, želimo da se i to riješi“, poručio je.
S tim u vezi, Eskobar je posebno istakao da ono na šta su SAD fokusirane jesu upravo slijedeće generacije.
Smatra da na mjestima kao što je, dao je primjer, Bosna i Hercegovina „gde možete da vidite nastavak politike etničkog rivalstva, političari kroz populizam i nacionalizam tome doprinose i to je njihova jedina poruka narodu“.
Kaže da se uvjek nadao da se može izaći iz tog perioda 90-ih kada je to bio prihvatljiv oblik političkog diskursa.
„Mislim da još uvek nismo tamo. Ali taj period treba da ostavimo iza nas“.
Poručuje da je neophodno da se govori „ne o etničkoj podijeli, već o međuetničkom pomirenju i stvarima koje nas spajaju“.
„Kada sam počeo da radim ovaj posao, jedna od stvari koje su me zanimale bila je ekonomska integracija regiona. Ako investirate u kosovskog radnika, dobićete, u prosjeku, deset godina produktivnosti više od tog radnika. Imate šta da ponudite međunarodnoj zajednici, ne samo Evropi, već i vašim susjedima, uključujući Srbiju. Nažalost, suočavamo sa krizama, Džef se sve vreme koje je do sada proveo ovde suočava sa krizama“, ističe.
Postoje određeni političari koji žele da se održe krizne situacije, jer zahvaljujući njima ostaju na vlasti i zadržavaju svoje bogatstvo
Ističe da je, sa druge strane, „zanimljivo“ to da ljudi na terenu žele da žive normalan život, idu dalje i spremni su za pomirenje.
„Međunarodna zajednica neće dozvoliti da se ponovi još jedan sukob“, poručio je.
Kada je u pitanju trenutna kriza na Kosovu, još jednom je poručio da ne može da shvati zašto ljudi misle da međunarodna zajednica ugađa Srbiji – „s obzirom na svu podršku koju je Kosovo dobilo u poslijednjih mjesec dana“.
„Sve što smo uradili bilo je u korist Kosova. Naš stav o integraciji, održavanju izbora, priznavanju izbora“, precizirao je.
Poručuje da to ipak ne znači da Srbiju ne smatraju odgovornom za stvari koje se dešavaju i jasno su, kaže, stavili do znanja da su napadi na KFOR neprihvatljivi.
„Jasno smo stavili do znanja da vjerujemo da Srbi treba da učestvuju u zajedničkim institucijama, na izborima, to je bio jasan signal da smo rekli da će se izbori održati“, zaključio je Eskobar.