Portparol Evropske unije (EU) Peter Stano rekao je u četvrtak da će o ukidanju mjera nametnutih Kosovu odlučivati zemlje članice evropskog bloka, a ne političari na Kosovu, kako je odgovorio premijeru Aljbinu Kurtiju. , koji je tražio da se ove kaznene mjere protiv zemlje uklone.
Kurti je u četvrtak rekao da je Vlada koju vodi ispunila sve zahtijeve EU za ukidanje restriktivnih mera. Ali, Stano je naglasio da su mjere Kosovu uvedene iz više razloga.
„Kada smo izricali mjere, rekli smo da su one prijevremene i da se mogu ukloniti. Međutim, o tome odlučuju zemlje članice EU, a ne Vlada Kosova. Mjere nisu uvedene samo iz jednog razloga, već iz nekoliko. U EU se vode rasprave o tome, a zemlje članice će odlučiti da li će mere biti ukinute i kada? Hoće li biti uklonjeni potpuno ili delimično?“, rekao je Stano.
Premijer Kurti je istakao da je EU prošle nedelje odobrila Plan ekonomskog rasta, vrijedan 6 milijardi evra za Zapadni Balkan, čiji je jedan od ciljeva ubrzanje članstva regiona u bloku.
„Mjere koje su na snazi protiv Kosova su u suprotnosti sa naporima regiona za ubrzanu integraciju u EU, posebno u Planu rasta i njegovoj svrsi. S druge strane, nastavljamo sa našim naporima da otvorimo više mogućnosti u okviru reformskog dijaloga sa EU. U tom kontekstu, ispunili smo sve zahtijeve EU za ukidanje restriktivnih mjera i te mjere moraju biti uklonjene“, rekao je on tokom sastanka Ministarskog savjeta za evropske integracije.
A prema Stanošu, odluka o eventualnom ukidanju mjera protiv Kosova zahtijeva širi konsenzus u cijeloj EU.
„Postoje mjere koje su nametnute Kosovu iz konkretnih razloga. Kada države članice odluče da to učine i razlozi više ne postoje, odlučiće da ponovo ukinu mjere, postepeno ili u potpunosti. Ali, to nije vezano samo za incident ili događaj“, dodao je on.
Kurti je na sastanku Ministarskog savjeta za evropske integracije govorio i o težnjama Kosova da postane članica EU, dodajući da je Priština zvanično spremna da dobije status zemlje kandidata i otvori pregovore za članstvo u bloku.
„Smatramo da članstvo u EU treba da bude zasnovano na meritokratiji. Kao najnaprednija demokratija u regionu, spremni smo da odgovorimo na hiljade tehničkih pitanja koja dolaze od Evropske komisije. U poređenju sa regionom, Kosovo nije spremno samo za status kandidata, već i za otvaranje pregovora i mnogih poglavlja ka članstvu. Članstvo u Evropskoj uniji je strateški izbor. Napravili smo izbore, tako da je Agenda evropskih reformi u našoj Vladi, od početka mandata, tretirana veoma ozbiljno“, naveo je Kurti.
Evropska komisija (EK) uvela je kaznene mjere Kosovu prije godinu dana, zbog eskalacije bezbijednosne situacije na sjeveru, naseljenom uglavnom Srbima.
Mjere koje je uvela EU uključivale su prijevremenu suspenziju radnih grupa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, nepozivanje Kosova na sastanke na visokom nivou i suspenziju bilateralnih posjeta. Obustavljeno je i programiranje sredstava za Kosovo, koja su planirana da budu isporučena kroz Investicioni okvir na Zapadnom Balkanu i IPA 2024 (Instrumenti pretpristupne pomoći).
Posle kaznenih mjera, Kosovo je izostavljeno iz grantova koje je EU odobrila u julu prošle godine, u iznosu od 2,1 milijardu evra.
Krajem aprila pojedini diplomatski izvori u EU rekli su da se većina država pošiljaoca zalaže za ukidanje svih mjera protiv Kosova, dok manji broj država želi da se njihovo uklanjanje vrši postepeno.
Prema ovim izvorima, nijedna država članica EU nije se izjasnila protiv ukidanja mjera.
Kosovo je 15. decembra 2022. godine podnijelo zahtijev za članstvo u EU. Kosovo je jedina država na Zapadnom Balkanu koja nema status zemlje kandidata za članstvo u bloku.