Ustav Kosova obezbijeđuje prava u vezi sa životnom sredinom, kao što je pravo na zdravu životnu sredinu.
Ova prava se mogu tumačiti i sprovoditi kroz zakone i pravne mehanizme.
Ali znanje građana o ovim pravima je ograničeno.
Podaci KSKSVI Public Pulse Summari koje je objavio UNDP pokazuju da životnu sredinu građani svrstavaju među pet glavnih problema na Kosovu, uključujući ovde zagađenje vazduha, sakupljanje smeća, degradacija reka i degradacija zemljišta.
Unapred, podaci KSKSIV Pulsnog rezimea koji je objavio UNDP u aprilu prošle godine istakli su činjenicu da su anketirani građani vezano za njihovo poznavanje prava na život u zdravoj i čistijoj životnoj sredini imaju malo ili prosječno znanje o ovim stvarima.
„Kada im je postavljeno pitanje o njihovom pravu da žive u zdravoj sredini i čisto, ukupno 14,5% ispitanika izjavilo je da nema znanja o ovoj temi… Ukupno 38,3% reklo je da imaju malo znanja o ovoj temi, a sledi njih 32,3% koji imaju prosečno znanje o ovoj temi temu i 14,9% koji su imali dosta znanja o ovoj temi“, kaže se u tom izveštaju.
Podaci raščlanjeni u KSKSIV Rezimeu javnog pulsa po etničkoj pripadnosti pokazuju značajne razlike između različitih zajednica na Kosovu u pogledu svesti o njihovo pravo da žive u zdravoj i čistoj životnoj sredini.
„Ukupno 31,5% pripadnika ostalih kosovskih zajednica, 13,8% kosovskih Srba i 14,7% kosovskih Albanaca izjavilo je da nema saznanja o ovom pitanju… Albanci Kosova su predstavljali većinu ispitanika koji su potvrdili da imaju dosta znanja o tome ovu temu sa 16,1%, dok samo 5% pripadnika ostalih zajednica na Kosovu i 4,3% To su potvrdili i kosovski Srbi“, piše on u ovom rezimeu.
Ispitanici su takođe pitani o njihovoj svjesti o potencijalnim pretnjama životne sredine na svoje zdravlje i zdravlje svojih porodica, gde ima ukupno 18,8% ispitanika je potvrdilo da nema znanja o ovoj temi, dok je 41,6% ispitanika izjavilo da ima malo znanja o ovoj temi, tada je 33% reklo da ima prosječno znanje, a 13,6% da ima dosta znanja na ovu temu.
„Podaci raščlanjeni po etničkoj pripadnosti pokazali su da postoje značajne razlike između zajednice kada tvrde da nemaju znanja o ovoj temi. Dok samo 18,4% Albanaca Kosova je tvrdila da nemaju saznanja o potencijalnim pretnjama životne sredine po njihovo zdravlje i njihovih porodica, 22,9% kosovskih Srba i 38,5% pripadnika drugih zajednica Kosovo to potvrđuje. Takođe, veći deo kosovskih Albanaca (14,7%) tvrde da imaju dosta znanja o ovoj temi, u poređenju sa kosovskim Srbima (3,3%) i pripadnici drugih kosovskih zajednica (3,5%)“, navodi se u Pulsu Public KSKSIV.
U međuvremenu, već nekoliko godina za redom, Evropska unija preporučuje da Kosovo treba da se poveća svoju političku posvećenost i administrativni kapacitet za rešavanje pitanja u vezi sa degradacije životne sredine i klimatskih promena, kao i za poboljšanje sprovođenja i sprovođenje svog zakonodavstva. Ali u isto vreme da se poveća svjest javnosti važnost zaštite životne sredine (https://bit.li/3VJkTvz).
U tom smislu potrebna je i posvećenost informisanju građana o pravima na život u jednoj zdravu i čistiju životnu sredinu, kao ustavno pravo.
Tako nešto postaje hitnije s obzirom na nalaze izvještaja sekretara General NATO-a (https://bit.li/3Vs7IV3) gde se kaže da je Kosovo jedno od žarišta klimatskih promjena, koje u narednim godinama mogu roizvijesti i negativne poslijedice po lokalno stanovništvo.
Ovaj izvještaj upozorava da ekološki kriminal predstavlja ozbiljan izazov za ekosistem Kosova.
„Ekološki zločini, kao što su nelegalna sječa i bacanje smeća, predstavljaju ozbiljan izazov za ekosistem i životnu sredinu. Ove aktivnosti ne samo da degradiraju prirodne resurse i ekosistema, ali i pogoršavaju uticaje klimatskih promjena povećanjem nivoa zagađenja i smanjenje sposobnosti šuma da dijeluju pri smanjenju ugljenika“, navodi se u izvještaju NATOsv.
EC Ma Ndrishe zajedno sa aktivistima i drugim organizacijama civilnog društva tokom godina nedavno su preduzele različite aktivnosti kako bi podigle svjest i inspirisale zajednice različiti unutar Kosova kako bi ih podstakli da dijeluju kao agenti promjena u odnosu na izazove životne sredine i klimatskih promjena. Ali nedostatak političke podrške i posvećenosti što se tiče sektora životne sredine, učinilo je da Kosovo i dalje ima slabe kapacitete institucionalne, profesionalne i finansijske za bavljenje mnogim ekološkim izazovima.
Iz tog razloga, u skladu sa preporukama EU, važi poziv da se pitanja tretiraju prioritetno pitanja životne sredine na Kosovu, uključujući napore da se podigne svjest među građanima važnost zaštite životne sredine, kao i unapređenje znanja o pravima da žive u zdravijem i čistijem okruženju stoji u izvještaju NVO EC Ma Ndrishe.