Više nevladinih organizacija iz srpske, albanske i romske zajednice, predstavilo je ove nedleje zajednički izveštaj o stanju ljudskih prava na Kosovu, a kao ključni problemi istaknuti su: femicid, porodično nasilje, problemi manjinskih zajednica, ali i nedovoljna aktivnost Vlade Kosova pri riješavanju istih, javlja Radio Kim.
Izvještaj civilnog društva o ljudskim pravima daje pregled stanja ljudskih prava na Kosovu za 2023. godinu uključujući glavna pitanja, kršenja ljudskih prava i izazove za njihovo ostvarivanje.
Ovo je peti izvještaj civilnog društva koji je obrađivan sedam mjeseci, a ima za cilj da posluži kao nezavisno sredstvo za procijenu ukupne situacije oko ljudskih prava na Kosovu.
Jovana Radosavljević, direktorica NVO „Nova društvena inicijativa“ je naglasila da je 2023. godina bila vrlo teška za srpsku zajednicu na Kosovu ali je i uputila prisutne sa kakvim se problemima se zajednica suočava.
„Prije svega, kontinuirana zabrana uvoza robe iz Srbije, koja je stupila na snagu 14. juna prošle godine. Ova mjera se takođe odnosi i na štampane medije iz Srbije. Takođe, 2023. godine u oktobru vidijeli smo i kritičnu eskalaciju zbog uvoza ljekova iz Srbije. Jedna od ključnih stvari koja je obilježila 2023. godinu jeste prisustvo specijalnih jedinica na sjeveru Kosova. Jedan od problema je i odluka Vlade Kosova koja se odnosi na eksproprijaciju zemlje na sjeveru Kosova, konkretno u opštinama Leposavić i Zubin Potok. Zemlja se prostire na 138 hektara bila je predviđena za svrhu izgradnje ovih baza Kosovske policije“, istakla je ona.
Takođe kao problem je navela hapšenja Srba, ali je i podsjetila na ranjavanje dvojice dječaka na Badnji dan u Gotovuši 2022. godine.
Izvještaj je sačinjen od 24 specifična prava, navedeno je puno kršenja istih, kao i preporuke za njihovo rešavanje, saopštila je direktorka inicijative mladih za ljudska prava Marigona Šabiu (Shabiu). Takođe, kazala je da je velika nesaradnja između civilnog društva i institucija.
„Kršenje ljudskih prava jeste femicid, koji ostaje vrlo veliki problem, a u toku 2023. godine nije prepoznat kao zločin i nije regulisano u krivičnom zakonu. Imali smo četiri slučaja femicida u 2023. godini. Od 2010. do 2023. godine imamo 55 ubijenih žena od strane supruga, očeva ili sinova“, naglasila je ona.
Velika stopa nezaposlenosti žena takođe predstavlja kršenje prava i diskriminaciju. Tokom 2023. godine zabilježeno je 2063 slučaja porodičnog nasilja, a počinioci su uglavnom muškarci.
„Takođe, događaji na sjeveru Kosova su navodili na nesigurnost građana, kao i novinare koji su izvještavali tada i stvorili su tenzije između Albanaca i Srba“, dodala je Šabiu.
Isak Skenderi direktor NVO „Glas Roma, Egipćana i Aškalija“ je istakao da je stopa siromaštva i diskriminacije ovih manjinskih zajednica mnogo veća u odnosu na druge zajednice na Kosovu.
„Mi kao društvo imamo velike probleme što se tiče zaštite i pristupa ljudskim pravima. Sve zakonske promjene i političke inicijative treba da utiču na poboljšanje jezika građana i ovih zajednica. Mi podržavamo sve ove inicijative jer to utiče na život zajednica i problematike sa kojima se suočavaju zajednice. Mi vidimo napredak u procesu uključivanja zajednica ali je taj napredak vrlo spor“, dodao je Skenderi.
Konferencija o pokretanju Izvještaja civilnog društva o ljudskim pravima za 2023. godinu održana je u hotelu Sirijus u Prištini.