Prijave Kosova za članstvo u Savjetu Evrope i Evropskoj uniji uslovljene su kako domaćim reformama, tako i konstruktivnim angažovanjem u dijalogu, tvrdi izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo, Viola fon Kramon. Traži od Kosova da bude posvećeno upravo dijalogu, jer, kako kaže ne želi da „ključni međunarodni partneri“ Kosovo vide kao manje konstruktivnu stranku. Ona poziva Prištinu da bezuslovno i jasno prihvati Evropski prijedlog za koji kaže da ima šansu da privede dijalog skoro do kraja.
Izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo, Viola Fon Kramon, objavila je svoju izjavu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta u vezi sa izvještajem o Kosovu za 2022. godinu.
Ona navodi da izvještaj dolazi u ključnom trenutku za Evropu, ali i za dijalog Beograda i Prištine, te konstatuje da je Kosovo „prešlo dug put u sazrevanju svoje demokratije“.
Tvrdi da politička scena postaje sve polarizovanija, ali i da se Kosovo „značajno izdvaja“ u poređenju sa drugima u regionu Zapadnog Balkana.
Kramon je pohvalila Prištinu zbog usklađivanja sa sankcijama Evropske unije prema Rusiji, navodeći da se ona pokazala kao „partner od povjerenja i vredan u ključnom trenutku za evropsku bezbijednost“.
Prijave za članstva u SE i EU uslovljene reformama i konstruktivnim angažovanjem u dijalogu
Kramon je u svojoj izjavi pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta govorila i o težnjama Kosova ka evropskim integracijama.
Konstatuje da je Kosovo prošle godine napravilo značajne korake u ovom pravcu, podsjetivši na podnete zahtijeve za članstva u Savjetu Evrope u Evropskoj uniji.
„Ovo su jasni strateški izbori kosovskog društva koji odražavaju proevropsku orijentaciju njegovih građana“, poručila je.
Izvestiteljka, međutim, navodi da su prijave uslovljene reformama i angažovanjem u dijalogu sa Beogradom.
„Želela bih da podvučem da su ove prijave uslovljene kako domaćim reformama, tako i konstruktivnim angažovanjem u dijalogu Srbija-Kosovo koji vodi EU, uključujući punu normalizaciju odnosa sa Srbijom“, navela je Fon Kramon.
Evropski predlog može da dovede dijalog do samog kraja, Kosovo da ga bezuslovno prihvati
Ona konstatuje da dijalog zahtijeva istinsku političku posvećenost i liderstvo.
„Želeli bismo da ključni međunarodni partneri Kosovo ne vide kao manje konstruktivnu stranu“, naglašava.
Takođe smatra da bi Kosovo trebalo da iskoristi evropski prijedlog da podstakne proaktivnije, transparentnije i odlučnije vođenje dijaloga, te poručuje da je Evropski parlament spreman da to podrži i pažljivo prati sve u narednom periodu.
„Ovaj prijedlog ima šansu da privede dijalog skoro do kraja i biće novi kamen temeljac koji bi zaista obezbijedio evropsku perspektivu i za Kosovo i za Srbiju. Stoga snažno ohrabrujem kosovsko rukovodstvo da to bezuslovno i jasno prihvati“, poručila je Fon Kramon.
Preko potrebno snažno pojačanje trupa EULEX i raspoređivanje na Sjeveru Kosova
Tvrdi i da bi se u slučaju prihvatanja „izbijegle mnoge predstojeće krize na Sjeveru Kosova“.
„Energetska situacija nije riješena i Kosovo svakog mjeseca gubi milione zbog toga, registarskih oznaka automobila, eksproprijacije zemljišta, lokalnih izbora. Svaka tema predstavlja potencijal za eskalaciju. Stoga je u međuvremenu preko potrebno snažno pojačanje EULEX-ovih trupa i jače raspoređivanje na Sjeveru Kosova, uključujući patroliranje“, poručila je Kramon.
Ona je konstatovala da mora da se pređe sa upravljanja kriza na suštinske razgovore.
„To je ono što evropski prijedlog donosi na sto“, naznačila je.
Kramon je ujedno izrazila žaljenje zbog toga što, kako kaže, kosovska vlada nije pronašla način da uključi srpsku zajednicu u njen politički, društveni i ekonomski život, navodeći da je to najbolji način za unutrašnje pomirenje i sprovođenje Briselskog sporazuma.
„Stalne tenzije i zapaljiva retorika doveli su do napada na srpske dječake u Štrpcu na Badnje veče i porasta međunacionalnih tenzija. Za žaljenje je i nesprovođenje presude Ustavnog suda Kosova u vezi sa manastirom Visoki Dečani, jer bi to doprinijelo boljim odnosima na Kosovu“, zaključila je Kramon.
Nekažnjivost za ubistva srpskih i albanskih novinara da postane prioritet kosovske vlade
Kramon, sa druge strane, naglašava da se Kosovo ističe na Zapadnom Balkanu kada su u pitanju medijske slobode.
Ipak, poručuje da veliku zabrinutost izaziva činjenica da je medijski pejzaž godinama „iskrivljen“ zbog velikih investicija koje su dovele do povećanog uticaja privatnog sektora na glavne medijske kuće.
„Napadi i klevete prema novinarima su neprihvatljivi tamo gde deo odgovornosti leži na najvišim političkim zvaničnicima u Prištini“, poručuje Kramon, te ujedno kaže da nedavno imenovanje direktora televizije RTK izaziva zabrinutost zbog njegovih bliskih političkih veza sa vladajućom strankom.
Takođe poziva kosovsku vladu da se posveti riješavanju sudbine nestalih i ubijenih novinara u prošlosti.
„Dugogodišnja nekažnjivost za ubistva i nestanak na Kosovu sedam srpskih i šest kosovskih albanskih novinara mora postati prioritet vlade“, poručila je Kramon.