Na jučerašnjoj sednici Skupštine u Prištini, premijer Kurti izlistao je svoje uslove pod kojima ZSO može biti formirana. Nakon njegovog izlaganja oglasili su se pojedini predstavnici opozicije, optuživši ga da je obmanuo javnost, te da je promijenio mišljenje o formiranju ZSO. Ujedno, studenti u Prištini su za 15. februar zakazali i protest protiv ZSO pod parolom „Zajedno marširamo protiv udruženja“.
Premda na dnevnom redu jučerašnje skupštine u Prištini nije bilo predviđeno da će se raspravljati o pregovorima Prištine sa Beogradom, Kurti se u svom govoru dotakao Zajednice srpskih opština. Izlistao je juče svoje uslove pod kojim ovo tijelo može biti formirano.
I tokom sjednice njegovo izlaganje naišlo je na negodovanje opozicije, koja ga je kritikovala po pitanju Zajednice, naglasivši jučerašnji datum kao dan kada je Kurti riješio da je prihvati, ali da mu je problem kako to da poslanicima objasni.
Takvo mišljenje izazvalo je to što, dok sa jedne strane Kurti iznosi uslove za nju, juče nijednom nije poricao da će Zajednicu u potpunosti odbiti.
Sa reakcijama nastavili su i nakon sjednice, uglavnom na društvenim mrežama, ali i u izjavama za prištinske medije.
Predsjednik opozicione LDK, Ljumir Abdižiku (Lumir Abdixhiku), kazao je za Gazeta Express, da je ZSO međunarodna obaveza, i da se zato treba formirati, ali, kako je naglasio, u skladu sa kosovskim ustavom.
Jedino pitanje, prema njegovim riječima, sada je kada i kako će se formirati.
Potpredsjednica PDK Vljora Čitaku je, pak, prst uperila u premijera Kurtija, poručivši mu da treba da pregovara sa Srbijom, a ne Skupštinom.
„U pregovorima premijer ima Srbiju ispred sebe, a između izaslanika. Mora da pregovara sa njima, ne sa nama. Njima treba reći uslove, a ne nama“, poručila je Čitaku.
Dodala je i da je PDK doslijedan u pogledu dijaloga, „za razliku od premijera“, te naglasila da ova partija „podržava sveobuhvatan sporazum usredsređen na uzajamno priznanje“.
Premijera Kurtija optužio je još jedan poslanik iz redova PDK, Abeljard (Abelard) Tahiri, poručivši mu da „nije imao hrabrosti da postavi uspostavljanje zajednice kao pitanje za punu debatu“, gde bi, kako je rekao, mogli opširno da raspravljaju o tome, te da mora da objasni zašto je promijenio mišljenje o ZSO.
„Poslanicima i građanima mora detaljno da objasni šta ga je nateralo da preko noći prihvati zajednicu“, rekao je Tahiri.
Ujedno je kazao i da izbor trenutka u kom je Kurti govorio o ZSO, „nije slučajan“, već je „dobro osmišljen“ i to iz dva razloga – Kurtijevo izlaganje dešavalo se istovremeno sa sjednicom srpske Skupštine na kojoj je govorio i Aleksandar Vučić.
„Začudo u isto vrijeme, dok smo držali izjave van dnevnog reda sjednice Skupštine, naš premijer Aljbin Kurti je provukao veliku vijest za Kosovo – vijest o osnivanju ZSO“, poručio je Tahiri.
Oglasio se i Skender Hiseni (Hyseni), bivši ministar spoljnih poslova Kosova, objavom na Fejsbuku koju je naslovio sa „Aljbin Kurti, ova tragikomična politička ličnost“.
Kaže da je, od kada je Kurti došao na vlast više puta ponavljao da je ZSO međunarodna obaveza i da će kao takva, „htijeli mi to ili ne, biti sprovedena“.
Naglašava da su Kurti i kosovska predsjednica, Vjosa Osmani pokazali „akutnu nesposobnost da čitaju i jasno razumeju naređenja glavnih pristalica Kosova u svjetu“.
„To se posebno videlo kod akcija i pobune na sjeveru zemlje. Oni, odnosno Kurti i Osmani, bez vizije, bez hrabrosti i bez znanja vratili su Kosovo skoro na nultu tačku“, ocijenjuje Hiseni.
Tvrdi da su Kurtijevi „argumenti“ protiv ZSO uz uslove smješni.
„Obmanjuje ovdašnje mnjenje kada kaže da je Ustavni sud odbio Asocijaciju. Ovo je laž. Manipuliše i kada kaže ‘Asocijacija je jednonacionalna’, jer nije. Sama činjenica da piše ‘opštine sa srpskom većinom’ znači da u tim opštinama ima i pripadnika drugih nacionalnosti. Po Kurtijevoj logici, čak je i Kosovo monoetničko jer je 92% albansko. Ali Kosovo je takođe multietničko jer ima 8% drugih etničkih grupa“, tvrdi Hiseni.
On podcrtava da će Kurti da osnuje ZSO, jer je „bježanje od ove obaveze katastrofalno za Kosovo“.
Čak navodi i da su uslovi koje je Kurti iznijeo postojali i bez njega.
„Ali, on kao da i dalje misli da ceo svjet vjeruje u njegove laži, baš kao i ovi ljudi iz Samooprdeljenja(VV), kojima je izgleda ispran mozak. Kurti je, očigledno, u svom paralelnom univerzumu mislio da niko na Kosovu i u međunarodnoj zajednici ne može ništa da pročita. Zato vara i laže besramno i tako lako!“, rekao je.
Osvrnuo se i konkretno na uslov kosovskog premijera – „prije osnivanja Zajednice, ilegalne strukture na sjeveru da budu ugašene i svo nelegalno oružje predato“.
„Šta je sa ovim uslovom za nelegalno oružje?! Isporuka nelegalnog oružja je smješan uslov, ako je u vezi sa osnivanjem Asocijacije, jer je zakonska obaveza Vlade da obezbijedi da nelegalno oružje ne bude u posjedu građana zemlje!“, naglašava Hiseni.
U međuvremenu, u Prištini će se 15. februara održati protest protiv formiranja ZSO, pod nazivom „Zajedno marširamo protiv udruženja“, u organizaciji predstavnika studentskog parlamenta univerziteta u ovom gradu.
Kao obrazloženje za ovaj protest navode da je ZSO „zlo koje pokušava da se instalira u našoj državi“, te da je ono suprotno kosovskom ustavu.
„Etničko udruženje je suprotno Ustavu naše Republike. To je zato što udruživanje opština sa srpskom većinom ne znači više prava za srpsku zajednicu, već veći uticaj Srbije na teritoriji Kosova“, naveli su u objavi na Fejsbuku.
Kurti je juče po prvi put iznijeo uslove za formiranje Zajednice, premda je već skoro 10 godina, prepoznat kao vodeća politička ličnost koja se protivi ovom delu Briselskog sporazuma.
Naveo je šest uslova da bi se ona i uspostavila, od toga da mora da bude u skladu sa kosovskim ustavom, te da ne smije da bude jednonacionalna, i sa postojećim nazivom, i sa isključivo horizontalnom međuopštinskom saradnjom, ona mora i da bude uspostavljena na jugu Srbije za Albance, ali i da se na Sjeveru ugase sve srpske institucije, preda oružje, a uspostavi se nakon što Srbija prizna Kosovo, i to sa Kosovom koje prizna Srbiju, i još pošto Vučić povuče pisma članicama EU protiv Kosova u EU.
Ovi tonovi stižu nakon snažnog međunarodnog pritiska na Beograd i Prištinu da se prihvati tzv. evropska platforma.
SAD su ranije naglasile svoju spremnost da dijalogu Beograda i Prištine, kroz najnoviju inicijativu da dve strane prihvate tzv. francusko-njemački, odnosno evropski predlog, doprinesu svojom posvećenošću da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom.
Preduzele su niz konkretnih koraka, od izjava da će imati ko da je uspostavi ukoliko Kurti ne bude hteo, do prvog okruglog stola Srba i Albanaca o tome.