Premijer Kolsova Aljbin (Albin) Kurti rekao je u intervjuu za Glas Amerike da će otvaranje mosta preko reke Ibar za promet vozila, biti zasnovano na planu koji njegova vlada, kako je rekao, radi u saradnji sa američkim i evropskim partnerima. On je dodao da je Priština obavila konsultacije sa srpskom zajednicom na sjeveru i jugu Kosova, kao i da je testirala fizičku i tehničku stabilnost mosta preko Ibra.
On je rekao da u vezi sa ovim pitanjem Kosovo ima za cilj da s jedne strane ne iznenadi svoje partnere, ali s druge strane da ne dozvoli da se ovo pitanje odugovlači u nedogled.
Kurti je govorio i o sukobima sa Zapadom, kao i kritikama opozicije zbog nedostatka koordinacije sa saveznicima po mnogim pitanjima. Ali, prema riječima kosovskog premijera, razlike u stavovima nikada nisu bile u ciljevima, vrijednosti principa, već samo u strategiji, taktici i operacijama.
Kurti je svoje komentare izneo iz prostorija u kojima se održava Nacionalna skupština Američke demokratske partije, na poziv Nacionalnog demokratskog instituta (NDI).
Gospodine Kurti, počevši od danas, pa za četiri dana, demokrate će se okupiti na, inače, slavljeničkoj paradi. Ali pored uobičajenih dešavanja u radu Skupštine, obično takve aktivnosti prate i drugi sastanci, van sale. Šta je Vaš cilj ovih dana u Čikagu?
Ova Nacionalna skupština demokrata u Sjedinjenim Američkim Državama je istorijska. S jedne strane, imamo neviđene okolnosti čak i za Sjedinjene Američke Države, dok sa druge strane imamo izuzetan entuzijazam i vitalnost demokratije, koja je jedinstvena za ceo svjet. U ovoj Narodnoj skupštini demokrata imaću priliku da održim nekoliko važnih sastanaka, ali treba napomenuti da sam ovde pozvan kao predsjednik vlade demokratske države i kao šef socijaldemokratskog političkog subjekta. Naročito poslednjih godina, Kosovo je obilježilo brz ekonomski razvoj sa 6,2 odsto bruto domaćeg proizvoda kao prosječan ekonomski rast, ali i izuzetan demokratski napredak, jer i u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije, sloboda medija, politička prava i građanske slobode, Kosovo je šampion na Zapadnom Balkanu. Dakle, imamo šta da kažemo našim američkim prijateljima i partnerima o uspjesima Kosova i da istovremeno učimo iz njihovih iskustava koja su neprocijenjiva.
Međutim, gospodine premijeru, poslednjih dana ponovo ste se sukobili sa Zapadom oko Vaše odluke da glavni most preko reke Ibar u Mitrovici otvorite za automobilski saobraćaj. Sve diplomate akreditovane na Kosovu i zvaničnici mirovnih snaga zatražili su da to ne činite sada. Da li ste promjenili mišljenje o ovom pitanju?
Sa našim evropskim i američkim partnerima, nikada, ni u jednoj situaciji, nismo imali razlike u ciljevima, vrijednostima i principima. Retko imamo razlike u strategijama, taktikama i operacijama. Ali obično ove izuzetne razlike, jer su rijetke, postanu velike vijesti. U međuvremenu, uobičajena kompatibilnost je ono što ne uspjeva da dospe u vijest. Čak i u ovom slučaju imamo sličnu situaciju, most preko reke Ibar je morao da bude otvoren kada je Kosovo oslobođeno, pre 25 godina. Nije trebalo da se zatvori kada je Kosovo postalo nezavisno pre 16 godina. Trebalo je da bude otvoren prije osam godina, na osnovu briselskog sporazuma i plana implementacije. Na ovaj način smo tri puta kasnili po mnogo godina i ono što želimo da uradimo je slobodno kretanje svih građana, robe i kapitala. Sa obije strane reke Ibar treba da postoji vladavina prava, koja nikoga ne isključuje, a to predstavlja sam dah demokratske države. Morate da razumjete da možemo rijeći da vladavina prava i slobodno kretanje važe svuda na Kosovu, za sve, sve vreme, osim za glavni most preko reke Ibar.
Pažljivo slušamo sve komentare i sugestije. Nikada više nije bilo konsultacija i koordinacije, a ja sam optimista da ćemo imati i vladavinu prava i slobodu kretanja na jednoj strani, i mir, bezbijednost i spokojstvo na drugoj strani. Otvaranje mosta preko reke Ibar u Mitrovici nije protiv nikoga. To je za srpsku zajednicu, za Albance, za Bošnjake i za sve druge manjine, kao što su Turci, Egipćani, Aškalije i Romi. Ovo je za sve građane naše demokratske republike. Evropa je srušila sve zidove. Mi smo u Evropi i moramo da otvorimo i ovaj most.
Gospodine premijeru, kada kažete da slušate sugestije, da li mislite da možete da odložite odluku?
Zainteresovani smo za otvaranje mosta na osnovu plana koji smo podijelili sa našim partnerima, prijateljima, američkim i evropskim saveznicima. Održali smo konsultacije sa srpskom zajednicom na sjeveru Kosova i na jugu. Obavljene su konsultacije sa Albancima, kao i sa sjevernim i južnim opštinama Mitrovice. Testirali smo i fizičku i tehničku stabilnost mosta preko Ibra i radimo projekat uređenja, jer moramo voditi računa i o vizuelnom izgledu ovog mosta. Želimo da to uradimo što je prije moguće. Ali, nećemo iznenaditi naše evropske i američke partnere, prijatelje i saveznike s jedne, ali s druge strane, niti ćemo moći da dozvolimo da se ovo pitanje otegne u nedogled. Naša volja i namjera je dobra i smatramo da je otvaranje ovog mosta ispravno, neophodno, dobro i korisno za sve.
Gospodine premijeru, opozicija je nezadovoljna Vama, zahtijeva da se akcije na sjeveru usaglase sa saveznicima, posebno sa SAD, i kritikuje Vas što se ovakve situacije sa mostom koriste za izborne svrhe. Kako odgovarate na ove kritike?
Nadao sam se da ćemo imati izbore u junu ili julu. Tada sam se nadao da ćemo na jesen ove godine imati izbore, ali pošto će izbori biti 9. februara sledeće godine, ne može se reći da je to vezano za predizbornu kampanju. Naprotiv, politički subjekat Samoopredeljenje, koji ja vodim, veoma je komotan prema novim izborima. Podrška nam je sada još veća nego u proleće 2021. Ono što radimo je vladavina prava u suverenoj, demokratskoj i nezavisnoj državi za dobrobit svih zajednica bez razlike.
Slobodno kretanje je nešto o čemu se ne može pregovarati jer je to osnovno pravo, ali u isto vreme razumem naše partnere koji imaju zabrinutost zbog kršenja bezbijednosti i našim planom sve to minimiziramo, odnosno percepciju straha da postoji (bebezbijednost) u bilo kom trenutku sada. Tako i u korist opozicije, smatramo da je dobro da zajednički realizujemo otvaranje mosta, jer su ugovor za otvaranje mosta u Briselu sklopili upravo oni koji su nekada bili vlast, a danas su u opoziciji.
Gospodine premijeru, Evropska unija kaže da je o ovom pitanju potrebno da se razgovara u Briselu sa Srbijom, iako je rečeno da se o tome razgovaralo ranije. Da li ste voljni da ponovo razgovarate o ovom pitanju u Briselu?
Razgovori u Briselu vođeni su 2014-2017. godine i završeni su ne samo dogovorom o otvaranju mosta, već i dogovorom o planu implementacije o tome kako bi most trebalo da bude otvoren. Rok je bio 20. januar 2017. Ako je dogovor napravljen i postoji rasprava o sporazumu, ovo je indirektan način kršenja sporazuma. Nismo spremni da učestvujemo u kršenju sporazuma i ne treba ponovo pregovarati o slobodi kretanja preko reke Ibar, na glavnom mostu u Mitrovici.
Most je prelaz, prelazi reku. Ne možemo da pređemo preko mosta, jer je često bilo sugestija da su drugi mostovi dovoljni. Ne možemo graditi dugi most. Most premošćuje reku Ibar za dobrobit građana i mi insistiramo na tome.
Gospodine premijeru, prošlo je godinu i po dana od trenutka kada ste u Briselu i Ohridu dogovorili sporazum o normalizaciji, ali skoro da nisu preduzeti koraci ka njegovoj primjeni. Ako se ne krene sa primenom sporazuma o osnivanju Asocijacije, a Srbija odbije da ispuni obaveze koje dovode do faktičkog priznanja Kosova, može nastati status kvo, ili neka vrsta zamrznutog konflikta. Imate li plan B za prevazilaženje situacije?
Ne možemo imati plan B ako se ne poštuje plan A i ako nema dobre volje obe strane. Istina je da je prošlo godinu i po dana kako smo u Briselu sklopili sporazum, osnovni sporazum, uz koji je priložen i implementacioni aneks, iz Ohrida. Poštujemo dogovor, spremni smo da se on sprovede, ali ne možemo da imamo partnerstvo u primeni, sve dok postoji nepoštovanje. U decembru prošle godine bivša premijerka Srbije Brnabić je, praktično, javnim i zvaničnim pismom upućenim 27-ici Evropske unije, u ime Srbije istupila iz osnovnog sporazuma. Dakle, Srbija mora da se vrati dogovoru, da ga poštuje, da bismo ga sproveli. U okviru ovog sporazuma je i 39 prethodnih sporazuma koje su moji prethodnici sklopili u Briselu. Veoma sam zainteresovan, kao i spreman, da se prema njima odnosim precizno i posvećeno, kako bi se normalizovali odnosi Kosova i Srbije, kojima bi naravno u srcu trebalo da bude ono što je američki predsjednik Bajden nazvao, uzajamno priznanje, tj., gde Kosovo priznaje Srbiju jer Srbija priznaje Kosovo.
Gospodine premijeru, nalazite se u Čikagu u okviru jedne od Vaših rijetkih posjeta Sjedinjenim Državama, a prema kritičarima, ovo odražava pad nivoa odnosa između Kosova i njegovih glavnih saveznika. Da li ste zabrinuti da su ovi odnosi ozbiljno narušeni?
Ne vjerujem da je načinjena šteta za odnose. Istina je da ne ličim na premijere koji su prije mene boravili u Republici Kosovo, ali vjerujem da su odnosi koje gradim sa Sjedinjenim Američkim Državama jači nego ikada. Sklopili smo najveći ugovor ikada sa Millennium Challenge Corporation, 236 miliona dolara, za baterije za obnovljivu energiju, a pored toga kupujemo protivtenkovske sisteme Javelin od Sjedinjenih Američkih Država jer želimo da ojačamo našu vojsku. Kosovske bezbijednosne snage su zajedno sa američkom vojskom iskrcale u Kuvajtu i to u svakom pogledu, u trgovini, u energetici, u privredi, a onda je naša saradnja sa USAID-om dovela procijenu Kosova na 2B minus, što je prva ocijena agencije Fitch Ratings, međunarodna organizacija za našu privredu, u međunarodnoj ekonomskoj areni. Saradnja sa SAD se proširila i produbila, sporadična neslaganja, nikada u vezi sa vrijednostima, principima i ciljevima, ali ponekad, kada su u pitanju strategije, taktike i operacije, postaju velike vijesti. Vjerujem da Sjedinjene Američke Države imaju mnogo razloga da budu ponosne na dostignuća Kosova, više nego ikada ranije, a njegovom razvoju i izgradnji su doprinele kao niko drugi.
Gospodine premijeru, za nekoliko mjeseci u Sjedinjenim Državama će se održati predsjednički izbori, koji se pomno prate u cijelom svjetu. Deo lidera NATO-a izrazio je zabrinutost u slučaju administrativnih promjena, s obzirom na stavove gospodina Donalda Trampa prema NATO-u. Da li ste zabrinuti u vezi sa tim, s obzirom na Vaš odnos sa bivšom Trampovom administracijom?
Nesumnjivo imamo situaciju u kojoj Republikanska partija u Sjedinjenim Američkim Državama ima neobičnog kandidata, pa je riječ o bivšem predsjedniku Donaldu Trampu, koji je u odnosu na NATO kao glavnu primjedbu imao da države članice moraju da dostignu kvotu od dva odsto u izdacima za odbranu i bezbijednost. U ovom aspektu, vjerujem da je Kosovo na dobroj strani, jer smo već dostigli kvotu od dva procenta bruto domaćeg proizvoda, pošto smo udvostručili potrošnju na odbranu, utrostručili smo potrošnju na oružje, a učetvorostručili smo obuku u inostranstvu za vojnike Kosovskih bezbijednosnih snaga. Mi, Sjedinjene Američke Države, vidimo kao partnera i u glavnoj preokupaciji bivšeg predsjednika Trampa, Kosovo i tamo dobija pozitivnu ocijenu. Naravno, to ne mjenja činjenicu da ja kao šef političkog subjekta i kao premijer Republike Kosovo ostajem demokrata, ostajem socijaldemokrata.