Da bismo dobili odgovarajući i pun legitimitet gradonačelnika na Sjeveru, potrebni su nam prijevremeni izbori, kazao je danas u Parizu Aljbin Kurti. „Toga sam u potpunosti svjestan i priznajem, ali nam je u isto vrijeme potreban legalan proces da bismo dotle i stigli, i pokazujem svoju političku volju da Srbima sa Kosova pomognem u tome“.
A kako se to može postići, kosovski premijer je objasnio na svom solo panelu „Serija uvida u saradnju i rivalstvo“, koji se održava pri pariskom mirovnom forumu na Dan primirja u Prvom svjetskom ratu.
Tvrdi da su kosovske vlasti ponudile zakonito riješenje krize na Sjeveru, kada je u pitanju organizacija novih izbora, a to je da:
Kurti je predstavio kakva sve prava, prema njegovom mišljenju, Srbi uživaju na Kosovu.
Podsjećajući na to da je srpski – službeni jezik na Kosovu, i to na svim nivoima institucija, kako lokalnih, tako centralnih, 10 od 120 rezervisanih skupštinskih mjesta, kaže:
„Na žalost, oni bojkotuju parlament. Ali ja imam i srpskog ministra Nenada Rašića, i njegovog zamjenika Radoicu Radomirovića. Jedan dolazi sa juga, drugi sa sjevera. Dakle, većina je Srba integrisana“.
Na prethodnu opasku da postoje „određena neslaganja“ između Evropske unije i kosovskih vlasti u vezi sa upravljanjem krize na Sjeveru, Kurti je objasnio postoji još nešto što može da dodatno pomogne.
Podsjetio je da je izbore dobio na obećanjima za zapošljavanje i pravdu, da je stopa zapošljavanja na Kosovu povećana za oko 35%, citirajući podatak iz najnovijeg izvještaja EK za Kosovo.
„A mi sprovodimo oba i onda ljudi imaju osjećaj poštenja institucija. Oni se integrišu, a oni koji se integrišu, žive bolje.(…)Unaprijed se radujem da vidim više i više Srba i Albanaca zajedno u sindikatima, studentskim organizacijama, poslovnim, itd“.
I dok tako hvali Kosovo, u prethodnom dijelu izlaganja, tvrdi da kod manjinskih prava, postoji „ogroman disbalans“ širom regiona, a da baš to uzrokuje „sporadične tenzije“ i „privlači određene centre da destabilizuju dalje situaciju“.
„Živimo u vremenima kada je projekat razmjene teritorija propao ali moram da kažem da ideja nije umrla“, kazao je na Pariskom mirovnom forumu Aljbin Kurti.
Danas je Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, odnosno pobijede sila Antante nad Njemačkom, a u Parizu se tradicionalno na ovaj dan, kada je šumi kod francuskog grada Kompjenja, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša potpisan mirovni sporazum, održava mirovni forum.
Događaju prisustvuju srpski predsjednik Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti, a Kurti je imao i poseban solo panel „Serija uvida u saradnju i rivalstvo“.
Projekat podijele propao, ali je ideja i dalje živa
Da ideja o podijeli Kosova nije umrla, Kurti se uvjerava tako što to: „Vidim vrlo često, kad god sretnem ili čujem predsjednika Srbije kako javno govori ili se angažuje u razgovorima u Briselu“.
Sa druge strane, Kurti tvrdi da je ista ideja naišla na podršku kod bivšeg kosovskog rukovodstva, ne imenujući Tačija, ali kazavši da se radi o njegovom prethodniku, i to zbog „brzog riješenja između autorativnih lidera“.
Kurti je inače ideju o podijeli srpskog rukovodstva uporedio sa Rusijom: „Kao što je Moskva nesrećna zbog implozije i raspada SSSR, tako i Beograd nije bio srećan zbog dezintegracije bivše Jugoslavije, koju su naposletku i sami izazvali“.
„Srbija i Rusija posebna pretnja za Kosovo“
Kao spoljašnje pritiske po bezbijednost Kosova, kazao je da su dva razloga za to – geopolitičke pretnje u aktuelnom vrijemenu, ali i pretnje, kako Kurti kaže, „posebno našeg severnog susjeda koji ne priznaje našu zemlju“.
„Pre manje od dva mjeseca, 24. septembra, imali smo upad terorističke paramilitarne grupe iz Srbije na sjever naše zemlje u blizini pravoslavnog manastira u Banjskoj/Zvečanu. Oni su izvršili atentat na jednog kosovskog policajca i očigledno su htijeli da izazovu eskalaciju većih razmjera kako bi stvorili opšti haos kao uvertiru za ulazak srpske vojske na Kosovo“, kazao je Kurti.
Štaviše, Kurti je potom izlistao ono što on prepoznaje kao „posebnu pretnju“ kada je u pitanju Vojska Srbije.
Kurti dalje podsjeća da se ogromna većina izvršilaca onoga što klasifikuje kao teroristički čin, nalazi na slobodi u Srbiji, uključujući i vođu te grupe – Milana Radoičića, objasnivši kako je on preuzeo odgovornost, bio navodno priveden i odmah pušten.
„Dakle, kada je u pitanju bezbijednost naše zemlje, mi moramo da vodimo računa o ovim grupama koje žele da budu vagnerovci, koje žele da izazovu destabilizaciju“, dodaje Kurti.
Kurti kaže da kosovske vlasti sa druge strane, moraju da se fokusiraju i na širu geopolitičku situaciju, u kojoj, kako naglašava, Kosovo nema alternativu, jer ne želi ni da je ima, a to je članstvo u EU i NATO.
„Međutim, postoje zemlje koje razmišljaju i rade drugačije. A to otežava situaciju jer očigledno Ruska federacija je uživala u pokušajima destabilizacije Balkana, gde mogu da proizvedu efekat prelivanja tako što će izvesti krizu agresije koju je već učinila prije skoro dvije godine u Ukrajini“, kaže dalje.
Kosovo koje „sija“ i Putin koji je „toliko preokupiran Kosovom“
Kurti, štaviše, tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je karijera „na zalasku“, „veoma mnogo preokupiran Kosovom“.
„Jer on mrzi da smo mi uspješna priča – kombinacija privrednog napretka i demokratskog napretka, ali i uspješna priča intervencije NATO-a, možda u sukobu sa intervencijama u Iraku i Avganistanu. Kosovo sija kao primer zapadne vojne humanitarne intervencije koja mnogo smeta despotskom predsjedniku Putinu“, kaže ovaj zvaničnik iz Prištine.
„Sukob republike i monarhije“
Kurti je ono što je okarakterisao kao dve ključne pretnje po bezbijednost za Kosovo, protumačio i kao deo šireg konflikta, a to je, kako on to vidi, „sukob između demokratije i autokratije“, ali i između „Republike i carstva“, ili „demokratske republike i monarhije“, odnosno „monarhije u autoritativnom smislu“.
Kurti tvrdi i da koji god da se sukob desio od nedavno, „ni Rusija, ni Iran nisu pasivni i van njih“.
„Postali smo dakle toliko povezani, imamo vesti u realnom vremenu sve vreme, tako da hibridni rat nema demarkacionu liniju. Tako da kad god vidimo pojavljivanje novog konflikta, imate određene sile ili super sile, koje žele da plamen bude veći i koje rade pre svih, uživaju u trenutku i ulažu u nastavak“, objašnjava svoje viđenje savremenog sveta.
Kurtijeva „pobijednička formula“
Upravo zbog širenja kriza na druga žarišta u svjetu, Kurtija to brine zbog moguće manje pažnje koja se usmjerava na Kosovo, ali i zbog, kako on sagledava, uticaja Rusije ne samo na baltičke zemlje, već upravo na Balkan, a to je, ponavlja, „širenje ekspanzionističkih hegemonskih akcija“, koje Rusija „može da izvede preko zvaničnog Beograda“ i različitih grupa kao što su vagnerovci i noćni vukovi.
„Dakle, brinem jer će za njih biti lakše da izvrše prelivajući efekat na Balkan“, odgovorio je na pitanje o tome brine li ga moguća manja pozornost svjeta na Kosovo.
Ali nije za njega samo u tome opasnost kada u negativnom svetlu govori o Srbiji, već je to i uticaj Kine, jer, Kurti zna da je jedna trećina spoljnog duga Srbije kod Kineza. Premda on pravi razliku: „Dok Rusija želi da vidi kolaps SAD, Kina želi da postane SAD“.
Kosovo je dobilo dva obećanja, naglašava Kurti, jedno od predsjednice EK Ursule fon der Lajen, o pomoći od 6 milijardi evra za „Balkansku šestorku“, te od predsjednika ES – Šarla Mišela da je 2030. granična godina kada će ista šestorka biti prihvaćena u EU.
Smatra da su studenti i poslovna zajednica ti koji mogu da pospiješe prijem Balkana u EU.
Naglašavajući da je albanska dijaspora sa Kosova „ogromna“ – svaki treći Albanac na Kosovu je u dijaspori, dodaje na kraju:
„Mislim da zalog gospođe predsjednice Von der Lajen i gospodina predsjednika Mišela, zajedno sa nekim domaćim reformama, koje će se usmjeriti na poslovnu zajednicu studente i profesore je pobijednička formula“.