Besnik Bisljimi je odbio da razgovara o nacrtu statuta EU za formiranje ZSO, Prištinu ne zanima sporazum o zvaničnim posjetama, nezainteresovana je generalno za ispunjenje svih sporazuma, zaključak je šefa srpskog pregovaračkog tima, Petra Petkovića nakon današnje runde dijaloga. On je, međutim, propustio da napomene da su u Briselu „dogovoreni dalji koraci“, o čemu je šturo izvjestio izaslanik EU za dijalog. Šef prištinskog pregovaračkog tima otišao je korak dalje u informisanju javnosti, navodeći da je Lajčak zatražio da strane do 18. jula pošalju pisane komentare u vezi sa planom primjene sporazuma.
U kasnim večernjim satima završena je nova runda dijaloga u Briselu.
Kao i tokom prethodnih susreta, tako su i danas prvo održani bilateralni sastanci, a potom i trilaterala.
Prvo se srpska delegacija predvođena Petrom Petkovićem sastala sa specijalnim izaslanikom EU, Miroslavom Lajčakom, dok je potom isto učinio i prištinski tim, na čelu sa Besnikom Bisljimijem.
I jedan i drugi sastanak trajali su više od dva sata.
Potom je u večernjim satima uslijedio trilateralni susret, koji je završen nakon 21.00.
Petković: Za otvaranje mosta neophodno razgraničenje u oblasti Suvog Dola
Medijima se večeras iz Brisela na kratko obratio direktor Kancelarije za Kosovo, Petar Petković na konferenciji na kojoj nisu bila dozvoljena pitanja.
Petković je kazao da su razgovori bili teški, a da je srpska strana bila „odlučna u iznošenju argumenata koji se odnose na poštovanje svih prethodno postignutih sporazuma“.
Potvrdio je da je sa Lajčakom razgovarao dva i po sata i to o formiranju ZSO, nestalima, energetici, slobodi kretanja, neophodnosti ukidanja zabrane na srpsku robu.
Petković i Lajčak su razgovarali i o nedavno aktuelizovanom pitanju otvaranja mosta na Ibru, nakon što je Priština jednostrano najavila da će to biti učinjeno tokom ljeta.
„Još jednom smo istakli šta je ono što piše u sporazumu o mostu, gde je neophodno da Priština ispuni svoj deo zadatka – da se izvrši razgraničenje u oblasti Suvog Dola da bi most mogao da bude otvoren“, kazao je Petković.
On, međutim, navodi da Priština to još uvek nije učinila.
„Jednostavno je i Lajčak potvrdio, to je i naš stav – da pitanje mosta isključivo može da se riješi u dijalogu, nikako jednostranim potezima mimo dijaloga“, poručuje Petković.
Bisljimija ne zanima sporazum o zvaničnim posjetama
Nakon bilaterale sa Lajčakom i susreta prištinskih zvaničnika sa izaslanikom EU, uslijedio je i trilateralni sastanak.
Petković poručuje da je srpska delegacija u direktnom razgovoru sa Bisljimijem insistirala na formiranju ZSO „jer sve se oko toga vrti, to je najvažnije pitanje za opstanak Srba na Kosovu i normalizaciju“.
Razgovarali su o primjeni svih sporazuma, bilo je riječi i o energetici, kao i o pitanju zvaničnih posjeta.
„Bisjilmi je rekao da njega ne interesuje sporazum o zvaničnim posjetama i on ne prihvata taj sporazum, iako smo jasno ukazali na to da je to što se meni, kao glavnom pregovaraču, 14 puta zabranjuje ulazak na prostor Kosovu, predstavlja diretkno kršenje sporazuma“, poručio je Petković.
Kada je riječ o energetici srpski tim je „jasno pokazao na koji način funkioniše Elektrosever i šta je urađeno po tom pitanju“, kazao je Petković, bez iznošenja detalja.
Sikvensing i odbijanje statuta EU za ZSO
Kao jednu od važnijih tema razgovora sa Bisljimijem Petković je izneo „sikvensing“ – primjenu obaveza iz mape puta, odnosno kako da se kroz konkretne korake nastavi put ka normalizaciji odnosa.
„Kada je riječ o sikvensingu, jedna od prvih tačaka je pitanje prihvatanja nacrta statuta EU. Beograd je još jednom potvrdio da je spreman da razgovara o tom nacrtu, iako postoji nacrt statuta Upravljačkog tima. Rekli smo da je to dobra osnova za razgovore o konačnom statutu, dok je gospodin Bisljimi odbio da razgovara o tom nacrtu koji je izradila EU“, poručio je Petković.
Nacrt statuta je glavni korak ka formiranju ZSO, poručuje Petković, podsjetivši na sporazume iz 2013. i 2015. godine.
„Priština odbija da razgovara i o statutu EU. To jasno pokazuje da oni nikada neće formirati ZSO. Prosto to ne žele, neće. Politika Aljbina Kurtija je politika proterivanja Srba, posebno sa Sjevera Kosova“, poručuje Petković.
Na kraju je kazao da je Srbija uvjek spremna za razgovore jer je dijalog „jedino mjesto za kompromisna riješenja“, te je za kraj uputio još jednu kritiku na račun kosovske vlade.
„Priština nije zainteresovana i za ispunjenje sporazuma generalno i proces normalizacije“, ocjenio je Petković.
Bisljimi: Srbiju je zanimala samo Asocijacija
Sa druge strane, glavni kosovski pregovarač, Besnik Bisljimi, rekao je da Srbiju zanima samo jedna tačka osnovnog sporazuma, a to je osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom.
„Jedina tačka dnevnog reda oko koje smo morali da napredujemo bila je rasprava o finalizaciji plana redosleda (sikvensing). Ali Petkovića je zanimala samo jedna tačka koja je podrazumevala usvajanje evropskog nacrta statuta. Rekli su da možemo razgovarati o drugim tačkama nakon što krenemo dalje sa primenom Asocijacije“, kazao je Bisljimi medijima nakon sastanka, javila je Koha.
On tvrdi da je nasuprot Pektoviću, kosovska strana „imala prijedloge za svaku tačku“, te da je važno da se „osnovni sporazum prihvati u potpunosti“.
„Plan sikvensinga treba da bude sveobuhvatan jer ne možemo dizajnirati 10 planova za redoslijed“.
Potvrdio je da je Lajčakov zahtijev da strane do 18. jula pošalju pisane komentare na „ovaj sporazum“, premda u izvještaju Kohe nije i potvrđeno da li se misli na ono što je Borelj kazao prošle nedelje, a to je novi prijedlog plana primene Evropskog sporazuma.
„Predlozi će biti poznati stranama i to će pokazati da Srbija neće poštovati sporazum“, rekao je Bisljimi posle sastanka.
Radio Slobodna Evropa je preciznije izvjestila – da je riječ o komentarima u vezi sa planom primjene sporazuma, nakon čega bi evropska strana, prema riječima Bisljimija, izradila novi prijedlog o primjeni dogovora.
Lajčak: Dogovoreni dalji koraci
Da se u Briselu radilo danas i to punom parom, kao što je nedavno priznao i sam predsjednik Vučić, kazavši da i Petar Petković i ostali u srpskom timu imaju naporan posao, posredno je potvrdio večeras i Miroslav Lajčak:
On je otkrio da su se na trilateralnom susretu usaglasili oko više narednih koraka u procesu dijaloga.
„Upravo sam završio više od sedam sati sastanaka na nivou glavnih pregovarača. Sa Besnikom Bisljimijerm i Petrom Petkovićem razgovarali smo o širokom spektru pitanja i dogovorili se o nizu daljih koraka“, naveo je Lajčak u objavi na društvenoj mreži „X“.
On, međutim, nije izneo detalje o tome šta je tačno dogovoreno.
Uoči sastanka
Glavni pregovarači Beograda i Prištine sastali su se danas u Briselu nešto manje od nedelju dana nakon neuspijelog dijaloga na visoko političkom nivou, odnosno izostanka direktnog susreta Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija.
Kurti je tada iznijeo tri uslova za svoje angažovanje u procesu normalizacije: Pored de jure priznanja Kosova od strane Srbije, zahtijevao je povlačenje pisma nekadašnje premijerke Ane Brnabić o rezervi Srbije povodom pojedinih tačaka Evropskog sporazuma, te da Srbija izruči Milana Radoičića i njegovu „paramilitarnu terorističku grupu“ kosovskim sudskim organima.
Sa druge strane, kako je potvrđeno iz EU, Aleksandar Vučić je dao indiciju da je spreman da istraži opcije u vezi sa pismom Brnabić i da formalizuje Evropski sporazum, kako bi odblokirao primjenu sporazuma.
EU je potvrdila da je tokom ovog sastanka predstavila novi predlog plana primjene samog sporazuma, ali nisu mogli da konkretizuju akcije upravo zbog Kurtijevog uslovljavanja.
„Nažalost, sastanak u sklopu dijaloga nije donijeo nikakav napredak u implementaciji. Razgovori su bili teški kao i uvjek i na kraju nije bilo čak ni susreta licem u lice između predsjednika i premijera… Trenutno su pozicije dveju strana i dalje udaljene. Ipak, posao će se nastaviti“, poručio je odlazeći visoki predstavnik EU, Žozep Borelj.
A posao je „nastavljen danas“, upravo s ciljem razrade konkretnih koraka za deblokadu primjene Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa.
Uoči današnje susreta portparol Evropske unije za spoljnu politiku i bezbijednost Peter Stano rekao je da će prioritet na sastanku biti „hitan početak primjene Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa“.