Od poplava u nekoliko opština na Kosovu, u januaru ove godine, više nije bilo kiše, kaže za Ekspres novine Mehdi Bresila, poljoprivrednik – koji upozorava da suša može uticati na nedostatak vode za piće.
U “vodosnabdevanju Priština” kažu da za sada ima dovoljne količine vode za piće, ali može doći do problema sa snabdevanjem.
„Na početku vas obavještavamo o stanju površinskih akumulacionih jezera Batlava i Badoci, u kom slučaju je nivo vode u Batlavi već na maksimalnoj kvoti prelivanja, dok je jezero Badoc i dalje -6,58 m ispod maksimalnog nivoa prelivanja. rekla je portparolka Arjeta Mjekići.
„Duži nedostatak atmosferskih padavina može normalno uticati na trenutni nivo vode u akumulativnim jezerima za naredne periode“, dodao je Mjekići.
Ona ima i savjet za potrošače ove vodovodne mreže.
„Naš savjet potrošačima koji se pijaćom vodom snabdevaju iz javnog vodovoda Prištine je da racionalno troše vodu, ne samo u prirodi, već i u domaćim objektima, kako bi sačuvali ove rezerve koje imamo I u periodima privređivanja. slijedeći“, izjavio je Doktor za Ekspres novine.
A potencijalni nedostatak vode nosi rizik od značajnog nedostatka poljoprivrednih proizvoda.
Biljke koje zahtevaju veliku količinu navodnjavanja, posebno drveće i povrće, utiču na pad prinosa ovih proizvoda“, upozorio je on.
Međutim, ako se suša nastavi onda može biti problema i sa pšenicom.
Žitaricama i pšenici je potrebno manje navodnjavanja, ali ako se ovakva situacija nastavi onda će biti problema i sa ovim proizvodima“, rekao je on.
Svaki subjekt, pa i država, kada se radi SVOT analiza, ispostavi se da su prirodni uticaji uključeni u pretnje, u ovom slučaju Brezila kaže da „država nema uticaja“.
Ali on želi da podrži staklenike koji pomažu veštački uzgoj poljoprivrednih proizvoda.
“Ovaj metod zahtijeva manje navodnjavanja i trebalo bi ga više praktikovati”, kaže on.
Kosovo ne pokriva svoje potrebe za poljoprivrednim proizvodima.Oko 400 hiljada tona pšenice je potrebno Kosovu da pokrije unutrašnje potrebe proizvoda dobijenih od pšenice.
Kosovo ne proizvodi ovoliku količinu, pa je zavisno od uvoza, kažu podaci Carine Kosova.Zemlja iz koje Kosovo najviše uvozi pšenicu je Srbija. Zbog globalne krize pšenice, ova zemlja je u martu obustavila izvoz nekih proizvoda od pšenice, što je izazvalo paniku čak i na Kosovu da može doći do nestašice ovog istog proizvoda.
Prema podacima Carine, Kosovo je tokom 2021. godine iz Srbije uvezlo 84 hiljade tona različitih vrsta pšenice i brašna – od 115 hiljada tona koliko je ukupno uvezlo iz različitih zemalja, kao što su: Hrvatska, Austrija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Albanija, Bosna i Hercegovina.
I u 2019. godini uvezeno je oko 92.769 tona svježeg voća i povrća koje je deklarisano u vrijednosti od preko 38 miliona evra.
Uvoz drva u okviru ove količine učestvuje sa 39% i ukupna vrijednosti sa 34%.
Nedostaci proizvoda povećavaju potrebu za većim uvozom
Na osnovu podataka Agencije za statistiku Kosova (ASK) u 2021. godini uvoz je dostigao vrijednost od preko 4 milijarde i 684 miliona evra, a sa druge strane izvoz je bio preko 775 miliona. U odnosu na prethodnu godinu, uvoz je bio oko 3 milijarde i 300 miliona evra, dok je izvoz bio blizu 475 miliona.
Kao što je poljoprivrednik Bresilla pokazao, suočavanje sa sušom može rezultirati nedostatkom proizvoda.
Postoji rizik da će takva realnost još više povećati prisustvo stranih proizvoda na kosovskom tržištu.