Nevladina organizacija EC Ma Ndrishe objavila je pozitivne ocene, izazove, zastoje i pitanja koja treba da se pozabave da bi se dalje poboljšala ekološka situacija na Kosovu koju je objavila Evropska komisija u Izvještaju o napretku za Kosovo.
Ovim izvještajem se ocijenjuje da Kosovo još uvjek ostaje u ranoj fazi priprema za životnu sredinu i klimatske promjene i da je u ovoj oblasti postignut ograničen naprijedak. Prema preporukama EU, Kosovo treba da poveća političku posvjećenost u borbi protiv degradacije životne sredine i značajno unaprijedi primjenu zakonodavstva usklađivanjem sa Zelenom agendom za ciljeve Zapadnog Balkana“, napisala je EC Ma Ndryshe na Fejsbuku.
„Kako Evropska komisija ocijenjuje stanje životne sredine na Kosovu?
Evropska komisija je objavila Izvještaj o napretku za Kosovo, gde je u kontekstu pitanja životne sredine istakla pozitivne ocijene, izazove, zastoje i pitanja koja treba da se pozabave u cilju daljeg poboljšanja ekološke situacije.
Ovaj izveštaj ocenjuje da je Kosovo još uvek u ranoj fazi priprema za životnu sredinu i klimatske promjene i da je u ovoj oblasti postignut ograničen napredak. Prema preporukama EU, Kosovo treba da poveća političku posvećenost riješavanju problema degradacije životne sredine i značajno unaprijedi primjenu zakona usklađivanjem sa Zelenom agendom za potrebe Zapadnog Balkana.
Kvalitet vazduha i ove godine ostaje aktuelnost koja spada u ozbiljnu situaciju, smatra se velikom pretnjom po zdravlje.
Iako je detaljna identifikacija izvora zagađenja vazduha završena, Kosovo nije uspijelo da sprovede korektivne mjere za suzbijanje zagađenja, navodi se u izvještaju. U junu 2022. godine, Kosovo je usvojilo Zakon o zaštiti vazduha od zagađenja. Ovaj zakon ima za cilj da definiše nadležnosti i odgovornosti institucija da obezbijede pravo građana da žive u sredini sa čistim vazduhom, štiteći zdravlje ljudi, faunu, floru i prirodne i kulturne vrijednosti životne sredine od zagađivanja vazduha. https://gzk.rks-gov.net/ActDetail.aspk?ActID=2669
U okviru ovog izvještaja obrađeno je i upravljanje otpadom. Na Kosovu, većina otpada i dalje završava na deponijama kojima se ne upravlja pravilno ili su kategorisane kao nelegalne deponije. To znači da, uprkos kontinuiranoj posvjećenosti, divlje deponije i dalje predstavljaju izazov koji se nužno mora hitno tretirati.
Štaviše, u izveštaju se navodi da je nestabilnost njihovog sistema upravljanja i dalje aktuelna. Skupština je sa zakašnjenjem usvojila „Zakon o otpadu“ u avgustu 2022. godine, usklađujući kosovsko zakonodavstvo sa okvirnom direktivom o otpadu.
Međutim, Kosovo treba da poveća kapacitete na svim nivoima i postavi realne ciljeve i vremenske rokove kako bi obezbijedilo efektivnu primjenu integrisanog upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije, navodi se u ovom izvještaju. Nepravilno upravljanje otpadom na Kosovu izaziva lančane probleme koji pokazuju svoj uticaj na mnogim ekološkim nivoima, čak I u većini slučajeva izazivaju nepovratnu štetu, tako da riješenje mora biti hitno, jer je već zakasnelo.
Što se tiče harmonizacije zakonodavstva o vodama sa ackuis-em EU, Kosovo je postiglo određeni napredak. Međutim, nivo usklađenosti i mehanizam praćenja Strategije za vode 2017-2036, kao i implementacija zakona o vodama i dalje su nedovoljni. Monitoring kvaliteta površinskih voda je zadovoljavajući, dok je mreža za praćenje resursa podzemnih voda nekompletna. Planiranje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u većim gradovima pokazali su značajan napredak, navodi se u izvještaju.
Međutim, primjenjivost ovog zakona i dalje ostaje krhka i Kosovo nastavlja da ne primjenjuje zabranu na ugalj za grejanje. Našoj zemlji je hitnije da počne da ulaže u druge oblike grejanja, jer bi se na taj način sa kosovskih pleća skinuo ogroman teret koji izaziva zagađenje vazduha.
U istraživanju koje je sprovela EC Ma Ndrishe (Monitoring sektora životne sredine – 2021) navodi se da su trenutno funkcionalna postrojenja za tretman zagađenih voda postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Skenderaju sa godišnjim kapacitetom od oko 734.421 m3, kao i 2 postrojenja. (Harilak i Badovac) sa malim kapacitetom (104,750 m3/god). https://vvv.ecmandrishe.org
Za region Prizrena, izgradnja takvog postrojenja je već završena, dok je u Peći fabrika za otpadne vode svečano otvorena prošle nedelje.
U izvještaju o napretku, razrađena je Strategija životne sredine i održivog razvoja 2022-2031, koja još nije odobrena. Detaljni regulacioni planovi za oba nacionalna parka prerađeni su u delimične planove koji pokrivaju manja područja. S druge strane, Akcioni plan za biodiverzitet 2016-2020. se još uvjek delimično sprovodi jer su definisana područja i dalje zagađena i nastavljaju se odvijati nelegalne aktivnosti: lov i seča šuma.
Što se tiče Strategije klimatskih promjena 2019-2028 i Akcionog plana za period 2021-2023, procjenjuje se da su oni veoma ograničeni. Zakon o klimatskim promjenama još nije usvojen, dok se Nacionalni energetski i klimatski plan takođe suočava sa ozbiljnim kašnjenjima. Kosovo nastavlja da podržava dosta uglja, što znači da nije u skladu sa granicama emisije utvrđenim prema Nacionalnom planu za smanjenje emisija, koji ima za cilj postepeno smanjenje emisije sumpor-dioksida (SO2), azotnih oksida (NOk) i finih prašina (PM). https://bit.li/3DaZTeL
Iako je Kosovo preduzelo korake da započne popis prirodnih staništa i vrsta, određivanje mogućih lokacija „NATURA 2000“ je još uvek u veoma ranoj fazi. Inače, „Natura 2000“ je evropska mreža zaštićenih prirodnih područja koja ima za cilj da obezbijedi dugoročni opstanak ugroženih vrsta i staništa Evrope. https://ec.europa.eu/envir…/nature/natura2000/indek_en.htm
Većina prethodnih preporuka iz ovakvog izvještaja još uvjek nije sprovedena. Stoga bi u narednoj godini, prema EU, posebno Kosovo trebalo da:
• povećati obuhvat sakupljanja otpada, primjeniti ekološke principe: smanjenje, reciklaža i ponovna upotreba otpada,
• usaglasiti i započeti implementaciju zakonskih odredbi o ekološkoj odgovornosti, šteti i kriminalu; implementirati princip zagađivač plaća i podići svjest javnosti o zaštiti životne sredine;
• implementirati strategiju klimatskih promjena i Akcioni plan za klimatske promjene, pripremiti mapu puta za usklađivanje sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan i usvojiti Nacionalni energetski i klimatski plan, u skladu sa Energetskom zajednicom, i finalizirati izradu dugoročne strategija dekarbonizacije.
Dok EK takođe preporučuje da:
• Pitanja životne sredine na Kosovu treba tretirati kao prioritet, uključujući napore da se podigne svjest građana o značaju zaštite životne sredine, kao i intenziviranje posvjećenosti usklađivanju zakonodavstva sa direktivama EU preneoje TVPrizreni.