Odluka o minimalnoj zaradi izaziva pravne dileme, u Ministarstvu finansija ćute

Odluka Vlade Kosova da poveća minimalnu zaradu može se smatrati nezakonitom, jer nije poštovala zakone usvojene u Skupštini Kosova, kaže Naim Jakaj, istraživač na Kosovskom institutu za pravosuđe.

Zakoni jasno definišu ko prijedlaže minimalnu zaradu, kaže Lulzim Rafuna, predsjednik Privredne komore Kosova.

„Da li su prekršeni, to je drugi organ koji odlučuje. Zakoni su jasni“, kaže on.

Riječ je o Zakonu o Ekonomsko-socijalnom savjetu, Zakonu o radu i Zakonu o platama.

Prema ovim zakonima, odluka o povećanju minimalne zarade mora biti donijeta na kraju svake kalendarske godine na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta (KES), ili nakon što Ministarstvo finansija, rada i transfera Kosova (MFPT) obaveštava Savjet o novom prijedlogu u Vladi Kosova.

Ekonomsko-socijalni savjet čini pet predstavnika radnika (sindikata), pet predstavnika poslodavaca (privrednih savjeta) i pet funkcionera koje imenuje Vlada.

Vlada Kosova je 28. avgusta odlučila da poveća minimalnu zaradu na 350 evra za radnike u javnom i privatnom sektoru svih uzrasta.

Očekuje se da će odluka, koja je donijeta samo nekoliko dana nakon stupanja na snagu novog zakona o minimalnoj zaradi, stupiti na snagu 1. oktobra.

Do sada su minimalci na Kosovu primali od 130 do 170 evra mjesečno.

Šta kažu stranke u KES-u?

Atdhe Hikolli, lider Unije nezavisnih sindikata Kosova, kaže da ovaj mehanizam nije dao nikakav prijedlog za minimalnu platu. Prema njegovim riječima, čak ni ministar finansija, prije nego što je prijedložio njenu vrijednost Vladi, nije konsultovan ili ga nije obavjestio. To isto potvrđuje i Rafuna.

„Ukoliko je ova procedura izbegnuta, odluka Vlade se može smatrati nezakonitom, jer nije poštovala zakon koji je prijedložila i koji je Skupština usvojila“, kaže Jakaj iz Kosovskog instituta za pravosuđe, koji, između ostalog, prati sprovođenje zakona u zemlji.

Vlada nema objašnjenje zašto je minimalna zarada postala 350 evra, zašto ne 400, 500, 200…“

I pored ponovljenih pitanja REL-a Ministarstvu finansija, rada i transfera da li se konsultovao sa Ekonomsko-socijalnim savjetom i da li ga je obavjestio o povećanju minimalne zarade, ova institucija nije odgovorila.

Za Visara Imerina, direktora Instituta za socijalnu politiku u Prištini „Musine Kokalari”, način na koji je donijeta odluka o povećanju minimalne zarade je „samovoljan”.

Prema njegovim riječima, Vlada pokušava da isključi socijalni dijalog.

„Koliko sam video, Vlada nema nikakvo objašnjenje zašto je minimalna zarada postala 350 evra, zašto ne 400, 500, 200… Ova samovolja Vlade istovremeno nanosi dvije štete. S jedne strane, to krši zakon, isključujući predstavnike radnika i privrede iz socijalnog dijaloga, a sa druge strane ne znamo koliko je ova plata dovoljna“, kaže Imeri za Radio Slobodna Evropa.

Šta kažu zakoni?

Skupština Kosova usvojila je Zakon o Ekonomskom i socijalnom savjetu (ESS) 2011. godine – godinu dana nakon stupanja na snagu Zakona o radu.

Na osnovu Zakona o radu, Vlada Kosova, na kraju svake kalendarske godine, utvrđuje minimalnu zaradu na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta, a zatim o tome odlučuje Vlada, prema određenim kriterijumima.

U Zakonu o Ekonomsko-socijalnom savjetu navodi se i da Ministarstvo finansija mora da raspiše javni poziv za konkurs za zastupanje u ovom mehanizmu organizacija zaposlenih i poslodavaca.

Hikoli kaže da ovaj savjet ne funkcioniše od prošle godine, pošto je njegovim članovima istekao četvorogodišnji mandat i da bi njegovo konstituisanje trebalo da uradi Ministarstvo finansija.

Potonji nije odgovorio ni na pitanje REL-a o konstituisanju ovog savjeta.

Promjene zakona

Odluka o povećanju minimalne zarade na 350 evra doneta je tek pet dana od stupanja na snagu Zakona o minimalnoj zaradi, na osnovu kojeg je njena vrijednost bila 264 evra.

U tom zakonu, kojim se utvrđuje visina naknade minimalne zarade, postupci utvrđivanja minimalne zarade i poreske skale na godišnji dohodak građana, navodi se da Vlada, na kraju svake kalendarske godine, utvrđuje minimalnu zaradu prema na predlog Privrednog savjeta -Socijalni.

Ali, u izmjeni koja je doneta u zakonu, stoji da „u nedostatku takvog prijedloga, Ministarstvo finansija, nakon obavještenja Ekonomsko-socijalnog savjeta, može podnijeti takav prijedlog Vladi Republike Kosovo“ .

Rafuna kaže da ni ovo ministarstvo nije ispoštovalo ovu izmjenu zakona.

„Znači, nije poslao nikakvu informaciju. Barem je najavio da u Vladi prijedlaže minimalnu platu. To je totalni nedostatak socijalnog dijaloga i transparentnosti“, kaže Rafuna.

Jakaj kaže da se Ekonomsko-socijalni savjet ne može tretirati kao nepostojeći.

„U ovom slučaju, riješenje može da se ospori u Osnovnom sudu u Prištini – Odijeljenju za administrativne poslove od ombudsmana, sindikata ili drugih organizacija“, kaže Jakaj.

Prema njegovim riječima, tužba se može pokrenuti u roku od 30 dana od dana objavljivanja konačnog upravnog akta.

O mogućnosti podnošenja tužbe Radio Slobodna Evropa je pitao Uniji samostalnih sindikata Kosova i Privredne komore Kosova, ali nijedna strana nije odgovorila, rekavši da su najpre zainteresovani za konsolidaciju Ekonomsko-socijalnog savjeta.

Odgovarajući u pisanoj formi na isto pitanje REL-a, narodni advokat je rekao da se odluke Vlade mogu pobijati sudskim putem, “ali u konkretnom slučaju ne možemo bez procijene da utvrdimo da li postoji prostor za pokretanje tužbe”.

Inače, vrijednost minimalne zarade na Kosovu se nije promjenila od 2011. godine i ostala je najniža u Evropi.