U Prištini je juče održana još jedna sjednica skupštine, sa ukupno 17 tačaka na dnevnom redu. U nijednoj od njih nije bila uvrštena rasprava o dijalogu koji Priština u Briselu vodi sa Beogradom, kao ni o evropskom prijedlogu. Ipak, kako je u skupštinskoj sali bio prisutan i premijer Kurti, opozicija je iskoristila priliku da ga upravo o tome kritikuje.
Već na samom početku sjednice, upravo za netransparentnost Kurtija je kritikovao predsjednik PDK Memlji Krasnići.
Kurtiju je poručio da kada je u pitanju dijalog „ne treba da se krije, niti obmanjuje, niti da igra ulogu spasioca, niti izdajnika“.
„Za PDK, on samo mora da odigra svoju ulogu na transparentan način. Nema potrebe da od Skupštine sakrivate nijednu funkciju koju imate u ovom procesu. Ne mora da sakrivate da ste prihvatili francusko-njemački plan. Nije ni demokratski ni plemenito stvarati stavove na skriven i netransparentan način. Dijalog nije privatna stvar između Vas i Vučića, već državna stvar Kosova i Srbije“, kazao je Krasnići.
Sa druge strane, predsjednik LDK Ljumir Abdidžiku prisjetio se sastanka sa Kurtijem iz mjeseca avgusta, sazvanog upravo da ih premijer informiše o dijalogu.
Kaže da im je Kurti tada na kraju sastanka dokument od jedne stranice, a koji je sadržao elemente okvira konačnog sporazuma.
Abdidžiku takođe tvrdi da, potom na drugom sastanku, kada je Kurti predao francusko-njemački plan – u njemu nije pisalo uzajamno priznanje.
„Prvo poglavlje je predviđalo uzajamno priznanje sa Srbijom. U drugom poglavlju, nestali i ratni zločini, u petom je rečeno da će se preispitati dogovori postignuti u Briselu. Na drugom sastanku održanom u njegovoj kancelariji, nekoliko mjeseci kasnije, premijer mi je predao dokument od dvije stranice poznat kao francusko-njemački predlog, taj predlog nije sadržao konačan dogovor i bio je daleko od dokumenta koji je Kurti predložio na prvom sastanku“, rekao je on.
Istakao je da su o tome da je Kurti načelno prihvatio taj prijedlog saznali 6. februara i to putem objave na Tviteru, te da niko i dalje u parlamentu ne zna šta je to prihvaćeno.
Njima je podužim govorom odgovorio Kurti, poručivši im prije svega da francusko-njemački predlog nije konačan, već okvir za osnovni sporazum.
„Nije konačan, to je ipak okvir, to je osnovni dogovor, ali nije konačan. Ovaj sporazum, koji ima čitave paragrafe i rečenice koje su preuzete po modelu dvije Njemačke, i dalje je samo osnovni sporazum, a ne pravno obavezujući, međunarodno obavezujući sporazum“, kaže on.
Za postizanje dogovora, nastavio je, potreban je dug proces pregovora, naznačivši da, za njega, ne može biti konačnog sporazuma bez „uzajamnog priznanja“.
U preambuli se, kako je dodao, pominju nacionalne manjine, a šta će se uraditi sa ovom frazom zavisi od političkih dešavanja i daljeg pregovaračkog procesa.
Ponovio je da prijedlog, prema njegovom mišljenju, predstavlja dobru osnovu za dalju diskusiju i solidnu platformu za napredovanje.
Kaže da proteklih godina nije bilo prijedloga evropskih, demokratskih koncepata sa univerzalnim vrijednostima. Stoga, takav prijedlog, odnosno osnovni sporazum koji ima takve vrijednosti – smatra poštenim i korisnim.
„To je bilo ono što biste mogli nazvati ideologijom riješavanja problema. Smatra se da imate problem i da ga morate riješiti na veoma poseban način. Prošli pristup je bio ovakav, riješavanje problema, bez koncepata i univerzalnih kategorija. U ponuđenom prijedlogu su univerzalne kategorije. Od samog početka to su nezavisnost, demokratija, teritorijalni integritet, suverenitet, samoopredeljenje i ljudska prava. Sve su univerzalne vrijednosti. Osnovni sporazum koji u sebi ima univerzalne vrijednosti, smatram ga poštenim i korisnim za Kosovo“, poručio je.
Dodaje da se vodi žestoka politička i diplomatska bitka, a da Beograd od 33 sporazuma, želi da izabere samo jedan – Zajednicu srpskih opština.
Opoziciji je poručio da on jeste otvoren za svaku vrstu razgovora o ovim temama, ali da to ne može da radi na redovnoj sjednici Skupštine poput današnje.
„Proces dijaloga mora biti transparentan, ali mora postojati i poverljivost razgovora“, rekao je Kurti.
Predsjednik PDK upitao je Kurtija Zašto se plaši da iznese evropski plan u parlament pred poslanicima?, upitavši ga da li su ga uplašili Lajčak i Eskobar.
„Građani se važniji od Eskobara i Lajčaka“, poručio je Krasnići iz PDK, dodajući da ako u prijedlogu ne bude uzajamno priznanje – Kurti, po njemu, uzalud i odlazi u Brisel.
Kurti je pozvao je opoziciju da pred međunarodnim predstavnicima otkrije svoje zahtijeve u vezi sa razgovorima sa Srbijom:
„Kada se sretnete sa Eskobarom, zamislite da sam to ja i kažite mu da ste za konačan dogovor i zajedničku saradnju priznanja u centru“, kazao je Kurti.
Na to je reagovala potpredsjednica PDK Vljora Čitaku.
„Premijer poručuje opoziciji ‘Kada sretnete Eskobara, zamislite da imate Aljbina Kurtija ispred sebe i recite mu ove reči’. Premijer, PDK ima doslijedan stav o dijalogu i šta treba da sadrži konačan sporazum uzajamno priznanje. U međuvremenu, kada večerate sa Lajčakom, zamislite da ste suočeni sa građanima koji su glasali za vas. I onim građanima kojima ste naglas rekli ‘Zajednica ne prolazi’,“ poručila je u pisanoj reakciji na društvenim mrežama.
Jedini koji je danas u skupštini bio nešto blaži prema kosovskom premijeru, bio je lider AAK Ramuš Haradinaj. On je danas zamolio Vladu da francusko-njemački predlog prihvati.
„Molim vladu da ga prihvati, nemojte da odugovlačite“, kazao je.
Kurtija nije hteo da okrivi ni za Zajednicu srpskih opština, rekavši da je „taj problem on nasledio od drugih“.
Poručio je da Kosovo tražeći krivca ne pomaže samom sebi, jer želi „najvažnije“, a to je „puno priznanje od Srbije“
„Situacija je jednostavna: naši saveznici su pomogli Kosovu postizanjem sporazuma sa Srbijom kako bi se Kosovo vratilo na dnevni red kako unapređenja međunarodnog plana, tako i obnavljanja priznanja i jurisdikcija na sjeveru. Amerika svima vama pruža podršku partnerstvu za mir. Budite oprezni ako naša vlada kaže da se ne slaže bez uzajamnog priznavanja“, kazao je Haradinaj.
Na kraju sjednice, sa 66 glasova za, nijednim protiv i nijednim uzdržanim, poslanici Skupštine Kosova usvojili su „Zakon o Državnom birou za verifikaciju i konfiskaciju neopravdano stečene imovine“.
Jedini koji je iz opozicije podržao ovaj zakon je Demokratski savez Kosova, dok ostale stranke nisu učestvovale u glasanju.