Ombudsman i UNHCR: Prošle godine godine na Kosovo se vratilo 155 Srba i 49 pripadnika RAE

Prema podacima UNHCR, akako smo dobili na meil radija, tokom 2022. godine samo 204 osobe iz nevećinskih zajednica vratile su se na Kosovo. U pitanju je 155 Srba, 25 Aškalija i Egipćana, jedan Bošnjak i 17 Roma, podaci su kancelarije Kosovskog ombudsmana.

Uzurpacija imovine i oduzimanje prava na posjed, neizvršenje sudskih odluka koje se najčešće odnose na nepokretnosti, nedostatak pristupa obrazovnim institucijama, nezaposlenost i loše ekonomske prilike i socijalno stanje, infrastrukturni problemi, kao i kršenja jezičkih prava – problemi su sa kojima se suočavaju povratnici.

Aktuelni problem je i obezbijeđivanje ličnih dokumenata sa kojim se suočavaju raseljena lica i izbjeglice sa Kosova, kao i građani četiri sjeverne opštine, o čemu je ombudsman podsjetio i na to da je već o tome izvještavao u prethodnim godišnjim izvještajima.

Izneli su i statistiku. Između ostalog vida pomoći, ministarstvo je izgradilo 19 kuća, a u, kako se objašnjava petoj fazi, za korisnike je izgrađeno 35 kuća koje su opremljene namještajem i električnom opremom.

Inače, od ukupno 1595 podnetih žalbi ombudsmanu Kosova, Srbi su podnijeli 77 u okviru 144 žalbi pripadnika nealbnaskih zajednica. Međutim, samo je 676 prihvaćeno, od čega 56 žalbi koje su Srbi podnijeli. Primljene žalbe se odnose na integraciju povratnika, imovinska prava, obrazovanje, nepotpunu primjenu uredbi o upotrebi jezika, kao i na probleme u vezi sa pribavljanjem lične dokumentacije za lica koja su živjela na Kosovu do 1999. godine, za njihove supružnike i djecu.

Većina kolektivnih centara je zatvorena do 2021. godine, pa je ostalo da se obezbijedi stambeni smještaj za još 139 ljudi, koji i dalje žive u kolektivnim centrima na sjeveru Kosova: U Sjevernoj Mitrovici 21, Leposaviću 71, Zubinom Potoku 20 i Zvečanu 27.

Na osnovu informacija koje je Kancelarija ombudsmana dobila od organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima raseljenih lica i njihovog stambenog zbrinjavanja, u partnerstvu sa UNHCR, planirano je da tokom 2022. godine preostali kolektivni centri budu zatvoreni i da se za raseljena lica obezbijedi stalan smještaj na osnovu plana Ministarstva za zajednice i povratak (MZP) i opština na sjeveru Kosova, ali do kraja 2022. godine to nije realizovano, navodi se u izvještaju Ombudsmana.

Zatvaranje kolektivnih centara je višegodišnja najava Ministarstva za povratak u godišnjim izvještajima

Sa druge strane, u istom se izvještaju tvrdi i to da je primećena veća posvećenost kosovske vlade, kao i Ministarstva za zajednice i povratak, koje je pomoglo i pružilo podršku svim povratnicima na Kosovu.

Iznijeli su i statistiku. Između ostalog vida pomoći, ministarstvo je izgradilo 19 kuća, a u, kako se objašnjava petoj fazi, za korisnike je izgrađeno 35 kuća koje su opremljene namještajem i električnom opremom.

Ministarstvo za zajednice i povratak je saopštilo da je u fazi pripreme nove Strategije za zaštitu i unapređenje prava zajednica i njihovih pripadnika, planirajući javne konsultacije sa zajednicama.

Ombudsman je u godišnjem izveštaju za 2021.godinu takođe izvjestio o stvaranju sistema upravljanja podacima o raseljenim licima i povratnicima, navodnu u cilju pružanja pomoći zainteresovanim licima za povratak, raseljenim licima koja žive u kolektivnim centrima i privatnim kućama.

Ipak, s tim u vezi, u izvještaju se navodi da „treba napomenuti da navedeni sistem još nije funkcionalan i da će, na osnovu informacija koje je Ombudsman dobio od MZP-a, biti pušten u rad početkom 2023. godine“.

Nisu precizirali da li je u međuvremenu i pušten.

Inače pitanje povratka, odnosno kršenja prava povratnika i nevećinski zajednica jedan je od očiglednijih primjera za neuspeh na posleratnom Kosovu,