Dok je od dana održavanja predsjedničkih izbora 5. novembra u SAD ostalo manje od tri nedelje, poslednje ankete pokazuju da je trka između dva kandidata, demokrate Kamale Haris i republikanca Donalda Trampa, izuzetno tijesna. Očekuje se da će sedam neodlučnih država odigrati odlučujuću ulogu na ovim izborima, među kojima je i Mičigen, gde živi druga najveća zajednica Albanaca-amerikanaca u SAD, posle Njujorka. Izborni timovi bivšeg predsjednika Trampa i potpredsjednika Harisa pokušavaju da obezbijede glas albanskih Amerikanaca. Koledž Keida Kostreci razgovarala je sa članovima ove zajednice u Mičigenu o uticaju koji spoljna politika dva kandidata, posebno po pitanju Kosova, može da ima na njihov glas.
Imam Šuajb Gerguri iz Albanskog islamskog centra u Mičigenu često sluša zabrinutost vjernika ovog centra i kaže da imaju različite političke tendencije, ali da su u jednom trenutku zajednički imenitelj.
„Druga stvar koja je bitna za Albance, pored ekonomije koja je možda na prvom mjestu, jeste i stav stranke po pitanju Kosova. Dakle, stav, ili otvoreno izjašnjavanje o tome kako će oni biti, ili šta će učiniti za Kosovo, može da odredi na koju će stranu Albanci da budu i gde će glasati na ovim izborima“, kaže on za Glas Amerike.
Imam Gerguri kaže da imajući u vidu ulogu bivšeg demokratskog predsjednika Bila Klintona u intervenciji NATO-a u zaustavljanju etničkog čišćenja na Kosovu i akcijama drugih demokrata nakon toga, postoji veza između zajednice i demokrata u Sjedinjenim Državama.
Politika Vašingtona prema Zapadnom Balkanu generalno je bila dvostranačka. Kosovo su priznale Sjedinjene Države tokom administracije bivšeg republikanskog predsjednika Džordža V. Buša, a među uticajnim političarima koji su podržavali Kosovo su i demokrate i republikanci.
Valentin Lumaj, albansko-američki aktivista, angažovan u kampanji bivšeg predsjednika Donalda Trampa, slaže se da će realnost na Kosovu biti jedan od faktora koji će odrijediti volju Amerikanaca albanskog porijekla.
„Neki glasaju kao Amerikanci, ali neki su albanski pristup svojoj zemlji povezali kao patriote i žele da glasaju za osobu koja obećava više za slobodu i nezavisnost i šire priznanje Kosova i garantuje njegove granice .
Ali imam kaže da se činilo da administracija gospodina Trampa naginje Srbiji kada je u pitanju dijalog za postizanje sporazuma između dvije zemlje.
Tokom sadašnje administracije predsjednika Džoa Bajdena, proces dijaloga između Kosova i Srbije nije napredovao i odnosi Prištine sa Vašingtonom su na najnižoj tački od proglašenja nezavisnosti Kosova, zbog onoga što su američki zvaničnici okarakterisali kao akcije jednostrane i nekoordinisane vlade premijer Aljbin Kurti.
Albansko-američka aktivistkinja Aferdita Rakipi, demokrata, kaže za Glas Amerike da su SAD vodile bilateralnu politiku prema Balkanu.
„To nije bilo ni republikanaca ni demokrata, jer smo imali pokrete i podršku sa obe strane. Bez obzira ko ide u Belu kuću, Kongres ima i demokrate i republikance. Dakle, albansko pitanje je uvjek bilo bilateralno“, kaže ona.
Imam Šuajb Gerguri kaže da su SAD fokusirane na druge velike sukobe u svjetu poput rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, koji bi mogli da zasijene pitanje Kosova.
„Problem kako ga vidimo je što danas živimo u vremenu kada postoje žarišta i mnogo važnije od Kosova u svjetu. Amerika je zauzeta drugim stvarima da bismo mi mogli biti žrtve.”
Demokrata Kamala Haris i republikanac Tramp imaju različite stavove o Ukrajini.
Potpredsjednik Haris je obećao da će nastaviti podršku Kijeva u suočavanju sa agresijom Rusije. Bivši predsjednik Tramp optužio je administraciju predsjednika Džoa Bajdena za odugovlačenje rata i rekao da bi ga, da je on na mjestu predsjednika, prekinuo „u roku od 24 sata“, navodeći „dobre odnose“ sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali nije izneo detalje o planu u ovom pogledu.
Neki albansko-američki birači, poput Esmeralde Demiraj, cijene ovakav stav.
„Stvarno mi se sviđa ono što je predsjednik Tramp rekao, za 24 sata obavim telefonski poziv i završim rat. I zaista želim da vjerujem u to i nadam se da će se to dogoditi“, kaže ona Glasu Amerike.
Upitana da li joj smeta što je gospodin Tramp izrazio divljenje ličnostima poput Vladimira Putina i Viktora Orbana, ona kaže da njegov stav vidi kao „diplomatski“.
Ali Rakipi, demokrata, kaže da je veoma zabrinuta zbog ovakvih stavova, za koje kaže da nisu prikladni za lidera ili kandidata.
„Šta mi, kao Amerikanci, kao albanski Amerikanci, možemo da uradimo kada ovaj (Tramp) ima ove prijatelje, kada je svaki drugi lider, bilo da je republikanac ili demokrata, oprezan u međunarodnim odnosima, kaže ona .
Rat na Bliskom istoku je još jedan faktor u ovogodišnjem glasanju. Imam Gerguri kaže da će ono što se dešava u Gazi uticati na neke od pripadnika Islamskog centra koji on vodi.
U državi kao što je Mičigen gde je trka ove godine blizu i svaki glas se računa, očekuje se da će izbor Amerikanaca albanskog porijekla, zajednice od desetina hiljada ljudi, biti važan za određivanje pobijednika