Pored projektila Javelin, Kosovo želi da kupi i drugo oružje

Ministarstvo odbrane Kosova saopštilo je da je podnijelo zahtijev za nabavku drugog naoružanja, pored 246 protivtenkovskih raketa tipa „džavelin“ za koje je traženo da budu nabavljene od SAD.

Međutim, politička savjetnica ministra odbrane Kosova Liridona Gaši rekla je za RSE da ne može da otkrije koja se druga vrsta naoružanja traži od Kosova „jer se radi o povjerljivim informacijama“.

Ona je pojasnila da je zahtijev za nabavku projektila Javelin podnijet prema preliminarnom planu za potrebe Kosovskih bezbijednosnih snaga (KBS) i da nije izazvan incidentima na sjeveru Kosova, iako je dodala da je „teroristički napad u Banjska, kao i stalne prijetnje iz Srbije zabrinjavaju”.

„Snabdevanje oružjem znači ulaganje u ispunjavanje ustavne misije BSK, u zaštitu teritorije Kosova i u garantovanje bezbijednosti za sve naše građane“, rekao je Gaši, ponavljajući stav zvaničnog Vašingtona da će „stabilnost u Evropi rasti. „.

Kosovo je optužilo Srbiju za napad na Banjsku kod Zvečana, na sjeveru Kosova u kojoj žive većinsko srpsko stanovništvo, 24. septembra prošle godine, kada je ubijen policajac. Beograd je negirao ove optužbe.

Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Liste Srpska, najveće stranke Srba na Kosovu, koja ima podršku Beograda.

Međunarodna zajednica najoštrije je osudila napad u Banjskoj i zahtijevala da se počinioci privedu pravdi. U danima nakon napada, kosovska policija pronašla je arsenal oružja i druge opreme koju je ostavila naoružana srpska grupa.

Zašto se Kosovo naoružava?

Rašit Ćalaj, član skupštinskog Odbora za bezbednost i odbranu iz opozicione Demokratske partije Kosova, ocenjuje da je Kosovo prinuđeno da bude spremnije u opremi i naoružanju posle napada u Banjskoj i učestalih pretnji iz Srbije. podigao borbenu gotovost oko granica sa Kosovom.

Slično mišljenje dele i eksperti odbrambene obaveštajne agencije Džejns, sa sedištem u Krojdonu u Velikoj Britaniji.

Srbija je u poslijednje vreme slijedila militantnu liniju, a posebno Kosovo moralo je da se suoči sa nestabilnošću na sjeveru gdije dominiraju Srbi, za šta okrivljuju Vladu Srbije“, kaže ova agencija za RSE.

Oni takođe dodaju da se invazija Rusije na Ukrajinu doživljava kao „upozorenje šta se može dogoditi u budućnosti pošto se Srbija svrstala u red Rusije“.

Ovu argumentaciju ponavlja i Kalaj, koji kaže da su čak i zemlje zapadne Evrope počele da jačaju svoje armije nakon početka rata u Ukrajini, februara 2022. godine.

Kosovo takođe mora da poveća svoje kapacitete, kako kadrovski, tako i u pogledu nabavke naoružanja i vojne opreme“, kaže Ćalaj.

On je dodao da Kosovo mora da se razvija i profesionalno kako bi se pripremilo za upotrebu različite borbene opreme.

U međuvremenu, predsjednica Kosova Vjosa Osmani saopštila je 12. januara da zemlja “ulazi u novu i odlučujuću fazu jačanja odbrambenih kapaciteta države”, koja uključuje razvoj Kosovskih bezbednosnih snaga u skladu sa standardima NATO-a.

Ona je izrazila uvjerenje da će američki Kongres podržati prodaju sistema Javelin Kosovu kako bi se „povećala bezbijednost na Kosovu, u regionu i Evropi”.

Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena je 11. januara obavijestila Kongres o predloženoj prodaji oružja Kosovu u okviru američkog programa inostrane vojne prodaje. Kroz ovaj američki vojni program, američka vlada i strana vlada mogu postići međuvladine sporazume o pružanju bezbijednosne pomoći.

Zahtijev Kosova uključuje kupovinu 246 projektila Javelin FGM-148F i opreme za praćenje, saopštila je američka Agencija za odbrambenu i bezbijednosnu saradnju.

Prema Zakonu o kontroli izvoza oružja, Kongres u ovom slučaju ima 30 dana da razmotri zahtijev, ali nije potrebno odobrenje. Ovaj period je potreban prije nego što se izda pismo odobrenja za prodaju.

Kupovina  je planirana  prije napada na Banjsku

Predsjednica Osmani je rekla da je u vezi sa programom inostrane vojne prodaje razgovarala sa američkim državnim sekretarom, Entonijem Blinkenom, još u julu 2022.

Liridona Gaši iz Ministarstva odbrane potvrdila je da je ova kupovina dio plana pripremljenog još prije napada na Banjsku, prema potrebama KBS i planovima za njegovu transformaciju.

Proces transformacije KBS-a u Oružane snage Kosova počeo je u decembru 2018. godine, kada je Skupština Kosova odobrila zakonske izmjene za promjenu mandata KBS-a. Planirano je da ovaj proces traje deset godina – do 2028. godine.

Kosovske bezbijednosne snage trenutno broje oko 2.500 pripadnika. Nakon prelaznog roka, očekuje se da će se ovaj broj povećati na više od 7.500 i uključiće aktivne i rezervne članove.

Prethodno je Američka agencija za odbrambenu i bezbijednosnu saradnju objavila 11. januara da će ova prodaja oružja „pojačati dugoročne odbrambene sposobnosti Kosova da zaštiti svoj suverenitet i teritorijalni integritet i ispuni svoje bezbijednosne zahtijeve.“ nacionalnu odbranu“.

Šta kažu iz Srbije?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je vijest o raketama Dževelin „velikim razočarenjem, ali je dodao da će Srbija i SAD raditi na očuvanju srpsko-američkih odnosa”.

Za nas je od velikog značaja da se mir u regionu ne naruši i da će Srbija nastaviti da se ponaša odgovorno i doprinosi stabilnosti na Balkanu“, rekao je on.

Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević rekao je beogradskom portalu Kurir da Srbija ne može da promjeni politiku SAD, ali da može da ojača svoju odbrambenu sposobnost i da će biti „adekvatan odgovor“ prenela je Radio Slobodena Evrpoa.