Iako je zakonom zabranjeno, namerno podmetanje požara – posebno posle sezone žetve – postalo je opasna pojava na Kosovu.
Ove nedelje, 61-godišnji muškarac je navodno poginuo pokušavajući da ugasi vatru u polju u selu Remnik i Ri – opština Vitina.
Zdravstvene vlasti u ovom regionu potvrdile su Radiju Slobodna Evropa da je žrtva pronađena nasred polja, okružena vatrom i dimom.
„Osoba je, od trenutka kada smo ga odvezli u ambulantu, bila bez ikakvih znakova života… Date su mu sve terapije da ga vrati u život, ali se nije vratio“, kaže direktor Glavne. Centar porodične medicine u Vitini, Vjollca Kadolli.
Slučaj je potvrdila i kosovska policija, rekavši da se žrtvi pogoršalo “dok je gasio požar na terenu”.
Gde su vatrogasci intervenisali?
Paljenje stogova sijena javlja se uglavnom u julu, avgustu i septembru, nakon žetve zasađenih žitarica, i uzrok je najvećeg broja požara.
Agim Haziri, šef Vatrogasno-spasilačke službe Agencije za vanredne situacije, kaže da su njegove jedinice ove sezone intervenisale da ugase hiljade požara – većinom na poljima.
„U julu smo imali 792 požara. Oko 70 odsto bilo je u poljoprivrednim zemljištima, oko 15 odsto u planinskim, dok je ostalo u stanovima, kućama i dr. U avgustu smo imali skoro duplo veći broj od jula mjeseca, odnosno 1.486. Oko 80 odsto slučajeva bili su požari na terenu“, navodi Haziri.
On kaže da je u mnogim slučajevima bilo velikih rizika, zbog blizine stambenih kuća.
Uzroci [požara] u 99,9 odsto slučajeva su ljudske ruke ili sam čovek, iz različitih razloga. Ljudi uvek pokušavaju da spale đubre, da ne bi postali smeće“, kaže Haziri.
Podaci koje je dostavio RSE iz Kosovske policije pokazuju da su organi reda u periodu januar-avgust ove godine procesuirali 164 slučaja podmetanja požara, ali ne preciziraju koliko se njih odnosi na paljenje poljoprivrednog zemljišta.
Krivični zakon Republike Kosovo sankcioniše svako lice „koje podmetne požar ili izazove eksploziju sa ciljem da ošteti tuđu imovinu“ i predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do tri godine.
U slučaju da ovo dijelo „posluje smrću, počinilac se kažnjava kaznom zatvora od najmanje 10 godina ili doživotnim zatvorom”.
U Kosovskom institutu za pravosuđe, koji prati rad sudova, za Radio Slobodna Evropa rečeno je da ove godine nema presude za podmetanje požara na poljoprivrednom zemljištu.
Kako stručnjaci to objašnjavaju?
Poljoprivredni stručnjaci kažu da paljenje njiva nanosi štetu ne samo zemljištu, već i flori i fauni na zemljištu, kao i samim poljoprivrednicima.
Imer Rusinovci, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Prištini, kaže da je iz neformalnih razgovora koje je vodio sa poljoprivrednicima shvatio da veruju da je „izgorelo zemljište ili paljenje slame ostavljene u njivama”, nakon žetve žitarica, “to onda olakšava oranje ili obradu zemlje” za sadnju useva za sledeću sezonu.
Ovakav pristup poljoprivrednika, prema Rusinovcima, potpuno je pogrešan.
Umesto da slamu pretvorimo u stajnjak i umjesto da olakšamo stopu đubrenja za slijedeći usjev, mi je sagorevamo i gubimo sve hranljive materije. Generalno, azot isparava i prelazi u gasovito stanje, dok fosfor i kalijum koji ostaju u pepelu više nemaju hranljivu vrijednost“, kaže on.
„Drugo pitanje – koje je skandalozno – je da spaljujemo mikrofloru i mikrofaunu na zemlji. Koju god određenu količinu đubriva bacimo na zemlju za slijedeći usev, ono se ne razgrađuje dovoljno i kako treba, jer u tom zemljištu nema mikroorganizama“, kaže Rusinovci.
Prema njegovim riječima, ukoliko se slama, kao organska masa, ne spaljuje, već se prevrće površinskom obradom, ona bi se pretvorila u hranljivo đubrivo za slijedeće zasade.
Ovaj proces bi, kaže, olakšao naknadno oranje zemlje, ali i uštedeo ulaganja u đubrivo za buduće usjeve.
Sva ta organska masa koja ostane nakon žetve humulora pretvara se u biljne asimilate, odnosno u određene količine hrane, što može smanjiti količinu đubriva za naredni usev“, kaže Rusinovci.
Suočeni sa požarima ove prirode svake godine, Agencija za vanredne situacije stalno apeluje na građane da budu oprezni i izbegavaju sve moguće uzroke požara. Ona ih takođe moli da, ukoliko primete požar, prijave na hitne brojeve prenosi RSE.