Obrazovanje, patrijahalno društvo, mišljenje muškaraca da su žene inferiornije i seksizam su samo neki od uzroka nasilja nad ženama u kosovskom društvu. Neki od sagovornika, povodom međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kažu da je situacija danas nešto bolja nego ranije, uprkos brojnim problemima.
Psiholog iz Peći Dielza Bakraci Šalja, kaže da je položaj žena u društvu danas bolji nego ranije ali da još uvek nije na zadovoljavajućem nivou.
“Položaj žena na Kosovu danas je bolji nego u prošlosti, ali smatram da još uvjek nije na zadovoljavajućem nivou, i to ne sa pravnog aspekta, već iz percepcije društva o ulozi žene, našoj kulturi, nesigurnost samih žena, nedostatak samopouzdanja i donekle hrabrosti s njihove strane da preuzmu odgovornost i budu aktivni u mnogim dimenzijama života. Činjenica da su žene „cijenjene“ manje od muškaraca je zbog samog našeg obrazovanja, patrijarhalnog duha, i ne samo ovih, možda su razlozi da se vjeruje da su uticali na nepravilnu percepciju žena na Kosovu. Važnu ulogu i na čemu smatra da mi kao društvo treba da se potrudimo su predrasude koje su uticale i utiču na razvoj žena i na ličnom i na profesionalnom planu. Ženama najviše nedostaje sigurna ekonomska perspektiva. Mali broj žena se odlučuje da otvori lični biznis i nemaju sigurnost aktivnog učešća u politici”, kaže Šalja za Radio Peja.
Šalja dodaje da se ni žene same ne bore dovoljno za svoja prava.
“Ni same žene se nedovoljno bore za svoja prava zbog straha od predrasuda. Stoga je veoma važno osvjestiti žene o svojim pravima, osnažiti ih, posvjetiti se važnosti aktivnog učešća u društvu”, dodaje Dielza.
Ona takođe kaže da je neprijavljivanje nasilja još jedan od glavnih problema, kao i neadekvatno kažnjavanje počinioca nasilja.
“Identifikacija nasilja i pravde za žrtve je stalni izazov širom svjeta i nikada ne treba da stanemo i da budemo samozadovoljni sa posvećenošću pravdi, podizanjem svjesti i prevencijom nasilja. Adekvatna, brza i korektna reakcija je neophodna i neosporna na nasilje i na žrtve nasilja. Potrebno je mnogo rada i konstantne posvećenosti da se identifikuje nasilje, a zatim da se radi na pravdi za žrtve koje su doživjele nasilje. Smatram da je uznemirujuće što se mnogi slučajevi nasilja ne prijavljuju zbog nedostatka povjerenja u pravosudne institucije. Zabrinjava i neprijavljivanje nasilja zbog ekonomske zavisnosti koju žene imaju u porodici, nedostatka poverljivosti, stigmatizacije i okrivljavanja žrtava. Na tome se još mora raditi, da se sve to eliminiše kako bi žrtve osećale sigurnost i povjerenje u pravdu. Na osnovu različitih istraživanja, reakcija pravde na slučajeve nasilja se postepeno poboljšava. Nedostaci u zakonodavstvu, nedostatak dokaza su još jedan izazov sa kojim se suočavaju delioci pravde”, završava Šalja.
Direktotka NVO Briga Miroslavka Simonović, kaže da u Goraždevcu nije bilo takvih problema. Ona međutim napominje da postoji problem kod prava u nasledstvu.
“Mala smo sredina i takvih slučajeva da su žene pretrpijele nasilje od strane muškaraca za sada nije bilo. Što se tiče imovinskog prava mentalitet je kod nas drugačiji, ako sestra od brata uzme dio onda te tretiraju drugačije. Trebalo bi uticati da se to u društvu prikaže drugačijie, jer svako ima pravo na naslijedstvo, žene treba da budu ravnopravne sa muškarcima po tom pitanju. Često smo na mnogim okruglim stolovima i debatama govorili da probudimo svjest kod žena da i one imaju svoje prvao što se tiče naslijedstva”, rekla je Simonović za Radio Goraždevac.
Opština Prizren se suočava sa povećanim brojem nasilja u porodici, navode iz Centra za socijalni rad u Prizrenu.
“U poređenju sa prethodnim godinama, u opštini Prizren imamo povećan broj slučajeva nasilja u porodici. Kao Centar za socijalni rad dijelujemo na osnovu naših standarda. Bavimo se predmetima i u realnoj smo i kontinuiranoj saradnji sa drugim nadliježnim institucijama kao što su Sud, Tužilaštvo, Policija i Svratište za žene i dijecu u Prizrenu”, kazali iz ovog centra za TV Prizreni.
Stručnjak za socijalna pitanja Emin Sagdati, diplomirani socijalni radnik, koji je u Centru za socijalni rad u Prizrenu radio preko 30 godina govorio je za Radio Astra o položaju žena u društvu danas i u prošlosti.
Prema njegovim riječima faktor koji dovodi do nasilja nad ženama je taj što vlada mišljenje da su žene manje vrijedne u našem društvu.
„Jako je mnogo faktora koji utiču na to da se nasilje dešava jedan od dominantnijih je taj što vlada mišljenje da su žene manje vrijedne, samim tim i ne zaslužuju ravnopravni odnos. Ovakva mišljenja su prisutna uglavnom u ekonomski nerazvijenim i ruralnim područjima. Nažalost i naša srijedina spada u područja gde je prisutno nasilje nad ženama”
“Dominantni faktori koji utiču na nasilje nad ženama su ekonomska zavisnost od muškarca, emancipacija žene, kultura, religiska pripadnost, mentalitet sredine, obrazovanje u najširem smislu reči i posebno obrazovanje žena”, dodaje Sagdati.
On smatra da je dolaskom UMNIKA na Kosovu donijeti su odredjeni zakoni i uredbe koje su pomogle u zaštiti žena od nasilja.
On kaže da se sve više formiraju se razne vladine i nevladine organizacije koje se bave zaštitom žrtava. Takođe napominje da se nasilinici sankcionišu i da se žrtvama pruža zaštita i da se time menja svjest o nasilju nad ženama u pozitivnom smislu.
“Uvode se evropski zakoni o zaštitu žena od nasilja, ali još uvjek država nije dovoljna efikasna u sprovodjenju svim zakonskih mogućnosti koji joj stoje na raspolaganju. Uglavnom postignut je određen naprijedak jer se žrtve osjećaju zaštićenije jer mogu da koriste prihvatilišta za žrtve nasilja, za razliku od ranije kada bi ostale na ulici jer ih porodica nije prihvatala, a često puta i osuđivala. Centar za socijlni rad ima veliku ulogu u ovom dijelu zaštite žrtava jer je smješta u prihvatilišta od 6 mjesci do godinu dana, tj.sve dok se ne saniraju bračni ili porodični odnosi. Žrtva se i matrijalno zbrine,a što je najvažnija omogućava se žrtvi da ima normalan odnos sa najbližim srodnicima.T akođe,pomaže se porodici žrtve da nemaju osuđivački stav prema žrtvi što je ranije bio redovan slučaj”, rekao je Sagdati.
Polazeći od definicije nasilja nad ženama po dokumentima Ujedinjenih nacija, nasilje nad ženama je ispoljavanje istoriski nejednakih odnosa društvene moći izmedju muškarca i žene koji su doveli do diskriminacije i dominacije nad ženama od strane muškarca i do sprečavanja napretka žena.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra sa ciljem ukazivanja na značaj i veličinu ovog problema. Na ovaj dan započeta je i tzv. Narandžasta kampanja „16 dana aktivizma