Uslov premijera Kosova Aljbina Kurtija da Zajednica opština sa većinski srpskom zajednicomne bude jednonacionalna i da promeni naziv, kako bi se razmotrilo njeno eventualno formiranje, predstavlja ideju za promenu Briselskog sporazuma, smatraju stručnjaci procesa procenjuju politiku, Agron Maljići i Miodrag Miličević.
Ovim sporazumom – koji su Kosovo i Srbija postigli 2013. godine u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa – bilo je predviđeno formiranje Asocijacije, ali nikada nije sprovedeno.
Kosovo odbija da ga uspostavi, govoreći da je “monoetničko udruženje” suprotno njegovom Ustavu i da bi moglo dovesti do podele zemlje. Na insistiranje međunarodne zajednice, Republički premojer Kurti je početkom februara izneo šest uslova za formiranje Asocijacije – između ostalih: da ne budu iste nacionalnosti, da menjaju naziv i da nemaju izvršnu vlast.
Analitičari ne isključuju mogućnost da Kurtijev zahtev za promenu imena bude stavljen na pregovarački sto u Briselu 27. februara, za kada je zakazan Kurtijev sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Kurti je, međutim, rekao da se očekuje da će se tog dana razgovarati o predlogu EU za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.
Predstavnici opozicionih političkih partija PDK i LDK, kažu da od Kurtija nisu dobili nikakvo pojašnjenje o ovoj ideji.
Agon Malići iz civilnog društva kaže da su međunarodni partneri, posebno Sjedinjene Američke Države, ponudili Kosovu priliku da oblikuje Asocijaciju kako želi, u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova.
Međutim, kaže on, ostaje da se vidi da li će Kurtijevi uslovi biti pretočeni u konkretan dokument u razgovorima u Briselu ili će ostati u formi “apstraktnih principa”.
„Premijer Kurti je još na principijelnom nivou, dok [međunarodni] posrednici čekaju dokument koji je u formi statuta [za Asocijaciju], u koji se ionako mogu uključiti uslovi koje je on izneo. Jednostavno, potrebno je videti neku vrstu spremnosti sa Kosova, da se bar pokrene proces rasprave o statutu. Ne mislim da bi diskusija na čisto principijelnom nivou bila dobrodošla. Mislim da se očekuje konkretan dokument. U tom smislu, mislim da, možda, neće biti mnogo razumevanja za [Kurtijev zahtev za ime], jer nije precizan i nije konkretan u smislu da ne proizilazi iz principa u konkretnom dokumentu. “, kaže Maljići.
Miodrag Miličević, takođe iz civilnog sektora iz Severne Mitrovice, kaže da Kurti svojom idejom o imenu pokušava da ubedi javnost da neće dozvoliti jednonacionalno udruženje.
„Ali, u stvari, ovako nešto nije moguće na Kosovu, jer je većina opština koje bi ubuduće morale da čine Zajednicu opština sa srpskom većinom multietničke. U ovom trenutku, pored pitanja srpske zajednice, otvoreno je i pitanje funkcionisanja albanske zajednice u tim opštinama, odnosno funkcionisanja drugih manjinskih ili nevećinskih zajednica u tim opštinama“, kaže Milićević.
Predstavnici opozicionih partija na Kosovu ili sve ostale osim Pokreta Samoopreeljenje koje je plebiscitarnom pobedom kažu da nisu dobili nikakva pojašnjenja u vezi sa idejom premijera Kurtija da promeni ime Udruženja.
„Nema potrebe da se igra rečima“, kaže bivša ambasadorica Kosova u SAD i visoka zvaničnica opozicionog PDK-a Vljora Čitaku.
„Asocijacija i nadležnosti Asocijacije nisu definisane imenom koje nosi, već moći koju će imati. Po ovom pitanju, PDK je dosljedan. Udruživanje bi trebalo da bude samo na osnovu odluke Ustavnog suda [Kosova]“, kaže ona.
Ustavni sud Kosova je 2015. godine utvrdio da sporazum o principima Asocijacije, postignut te iste godine, odudara od Ustavom Kosova, i da su svih 23 tačaka u suprotnosti sa duhom našeg Ustava i da se trebaju uskladiti.
LJutfi Haziri, bivši gradonačelnik Gnjilana, a sada potpredsednik opozicionog LDK-a, kaže da Kurti nije razjasnio svoju ideju za promenu imena Asocijacije, ali dodaje da sama ideja podrazumeva ponovno otvaranje pregovora za sporazum koji je već postignut i ratifikovan u Skupštini Kosova.
Haziri kaže da je ideja Republičkog premijera Aljbin Kurtija dolazi nakon što je prihvatio predlog EU za normalizaciju odnosa sa Srbijom. To, prema njegovim riječima, predstavlja zbrku koraka.
“Iskorak je napravljen kada je prihvatio osnovni dokument za eventualni sporazum sa Srbijom.