U srijedu je održana konferencija u organizaciji NVO AKTIV-a i saradnju mreže organizacija Kosovska koalicija za pomirenje. A odnosi se na primjenu postojeće legislative radi poštovanja prava na upotrebu jezika. Kroz rezultate istraživanja i statistiku, i smjernicama kako doprinijeti poboljšanju stanja po pitanju službenih jezika.
Prilikom otvaranja foruma obratio se direktor NGO Aktiv Miodrag Miličević, koji se zahvalio prisutnima, poželeo dobrodošlicu zamjenici premijera Emiliji Redžepi ali i svima koji su došli da podijele neka od iskustava.
Imajući u vidu da se u članu 5, Ustava Kosova kaže da su zvanični jezici Albanski i Srpski dok su službeni jezici na opštinskom nivou Bosanski, Turski i Romski ili mogu biti u službenoj upotrebi na svim nivoima u skladu sa zakonom.
I da je primjena zakona vidljiva na dnevnim dešavanjima svih nas nezavisno od lokacije ili situacije, bilo da se radi o pozivu taksi službi ili potpisuje ugovor u banci ili slično.
Što u prvi plan stavlja potrebu za za odgovornost institucija. I da je stoga sastanak osmišljen uključivanjem većeg broja predstavnika institucija. Radi pozitivnog dijelovanja makar na jednom segmentu. Zahvalio se na dosadašnjoj saradnji i podršci zamjenici premijera Vlade Kosova Emiliji Redžepi.
Nakon toga je zamjenica premijera Vlade Kosova Emilija Redžepi tokom uvodnog obraćanja pred prisutnima na konferenciji: Javni forum o primjeni zakonodavstva o upotrebi jezika, u skladu sa njenim resorima, iznijela niz prijedloga i detalja kao se suočiti sa ovim izazovima.
Pozdravila sve prisutne na zvaničnim jezicima u upotrebi, pohvalila fokus rada organizacije NGO Aktiv, i ocijenila kao izuzetno izazovne teme kojima se bave jer su nekad kritične, bolne ali prije svega neophodne za naše društvo.
Istakla značaj transparentnosti, pogotovo kada se radi o zakonu o upotrebi službenih jezika. Sobzirom da se radi o urođenom a ne stečenom pravu. Što podrazumijeva da nepoštovanje ovih prava direktno krši pravo na identitet i život građana. Što je značaj dva službena jezika i da dvojezičnost bude zastupljena ravnopravno, kao i odlika modernih demokratskih društava u svrhu lakše inkluzije svih građana Kosova.
I neophodnost da se zakon o upotrebi jezika institucionalno poštuje. Te da veliki broj nevećinskih zajednica koristi ili se naslanja na srpski, bosanski i hrvatski jezik. I da začajan broj građana bude uskraćen za pravo da budu informisani počevši od Skupštine Kosova i ostale institucije.
I da upravo Vlada Kosova vidi ovo pitanje jednim od prioriteta. Stime da je svakako potreban doprinos, civilnog društva i predstavnika lokalnih samouprava.
I da je upravo tokom prošlog vikenda zamjenica premijera Emilija Redžepi organizovala konferenciju gdije se obratio republički premijer Aljbin Kurti u prisustvu predstavnika lokalnih samouprava, ministara pravde i finansija Hadžiu, Muratija.
Gdje je naglasila rezultate istraživanja koje je obavila, primjetno da neupotreba jezika bilo od njihovih vebstanica i informacija neophodnih za građane, ali i javnih dokumentata i zakonskih prava.
Te da nas Ustav štiti kao nevećinske zajednice ali i zakoni, međutim osim zakonskih regulativa mora biti uključeni svi narodi na Kosovu.
Jer ovo je ova država mjesto svih naroda na Kosovu i svakog pojednica, koji je prvo Kosovara/Kosovarke pa sve ostalo.
Kao zamjenica premijera za nevećinske zajednice i ljudska prava sa svojim kabinetom ali i kao predsjedavajuća međuministarske radne grupe upravo o poštovanju zakonskih propisa za nevećinske zajednice i njihove zastupljenosti bilo centralno, lokalno ili u privatnom sektoru, rekla je da je preduslov pristupanju riješavanja ovih problema mapiranjem, izradom baze podataka. Te bi tom statistikom mogli pristupiti riješavanju problema neupotrebe jezika i suočiti sa nekim stvarima koje su svjesno ili nesjvesno urađene. Bilo da se radi o nedostatku prevodioca ili da nema službe za prevođenje. Bilo da je zbog niskog koeficijenta plate ili nezainteresovanosti lokalne samouprave.
Takođe na primjer postoje konkursi ali nema zainteresovanosti kao što je to slučaj sa Skupštinom Kosova. I da ne treba zbog nedostatka osobe nevećinske zajednice nemogu da se informišu.
I naglasila jaku podršku premijera Aljbin Kurtija za jedno ravnopravno, demokratsko društvo i mjesto otvoreno za sve građane ove države.
Hajde da zajedno vidimo šta možemo uraditi zajedno jer niko nemože sam. Otvorena sam za saradnju i kompromis radi interesa svih naroda koji žive na Kosovu.
I zahvalila na saradnji za sve izvještaje i statističke podatke sa terena koje su objavili ili dostavili. Takođe i zahvalila za suočavanje sa realnim problemima koji kada se ignorišu postanu dosta veći.
Takođe uputila poziv Srpskoj listi da se oglasi povodom dvojezičnosti i srpskog jezika kao zvaničnog jezika jer je njihov glas vrlo bitan. I da podigne svoj glas u parlamentu tim povodom.
Da se izvrši pritisak zajedno sa ostalima svi zajedno budemo glasniji i podignemo svjest ljudi u jednom demokratskom otvorenom društvu.
Ako kažemo da je Kosovo multietnično društvo, to treba biti podržano dijelima. A ako to nemožemo dokazati tu je borba za Ustavom zagarantovana prava.
Takođe je rekla da je nekad izložena kritikama upravo zbog potenciranja o zakonskom pravu. Međutim ako je nešto zakonsko pravo ne znači da se ne treba boriti da bi se to pravo ostvarilo u svakodnevnom životu.
Dok je nažalost odustajanje od te borbe odustajanje od borbe za opstanak i ostanak te zajednički suživot svih nas.
I iskoristila priliku da uputim poziv ne samo Srpskoj listi nego i gradočelnicima u opštinama sa većinski srpskim stanovništvom, da je i njihov glas veoma bitan. I svim opštinama i odgovornost za cijelokupno dešavanje i život svakog od nas.
U nastavku je predstavnik Konsultativnog savjeta za zajednice pri Predsjedništvu Ridvan Gaši osvrnuo na činjenicu da na primjer Romski jezik u Gračanici službeni jezik, ali da više godina unazad nemogu ostvariti to zakonsko pravo jer nema prevodioca. I opisao najnoviju situaciju kada je opština Gračanica tražila da se poveća broj zaposlenih od MAPL-a izlistala 150 radnih mjesta koji nedostaju i da je poslednje radno mjesto u tom paketu upravo određeno za prevodioca Romskog jezika. Što znači da bez odobrenja svih ovih radnih mjesta nema ni prevodica za Rome u Gračanici. Da je upravo pitanje prevodioca u Gračanici podržano od strane ambasade Švicarske i da je tokom tog procesa utrošeno preko 50 hiljada evra. Da je osposobljeno 14 prevodioca i da jedino što treba jeste otvaranje konkursa.
Nažalost situacija u Prizrenu gde takođe postoji značajan broj pripadnika Romske zajednice nije ništa bolja i da nažalost nedostaje volje sa lokalnog nivoa. Te da je možda jedan od načina kako da se predstavnici lokalne samouprave motivišu da poštuju zakone možda redukcija finansijskih sredstava od strane MAPL-a. Takođe je uputio apel građanima, i aktivistima civilnog društva da se potrude i daju doprinos za novi zakon o jezicima, a da je rok do 8 jula. I to se može uraditi online preko platforme konsultacije.