Kosovo završava 2024. godinu i ulazi u narednu sa niskim ekonomskim rastom, slabom lokalnom proizvodnjom, bez kapitalnih investicija i bez dovoljno električne energije, dok su kaznene mjere EU još uvjek na snazi, poručili su danas predstavnici privrede na godišnjoj konferenciji „Ekonomija Kosova 2024. i njeni izazovi u 2025. godini“.
Predsjednik Poslovne asocijacije Kosova Agim Šahini naglasio je da Kosovo trpi velike gubitke, prenosi Ekonomija onlajn.
„Ove 2024. godine Kosovo ostaje jedna od retkih zemalja na Zapadnom Balkanu koja uvozi robu od oko šest milijardi evra iz različitih zemalja. Kosovo ulazi u novu godinu sankcionisano ekonomskim, političkim i međunarodnim faktorima i EU, zbog čega je na gubitku oko šest milijardi evra“, rekao je Šahini.
Ocijenjuje da je lokalna proizvodnja i dalje slaba i bez dovoljne institucionalne podrške.
„Kosovo i njegova preduzeća imali su tešku ekonomsku i političku godinu, koja je uticala na nacionalnu bezbijednost, a od vitalnog značaja je napad na sjeveru, koji je pretnja za domaće i strane investitore“, izjavio je Šahini.
Primjećuje da Kosovo nije postiglo međunarodno priznanje i da se nije pridružilo nijednom međunarodnom mehanizmu, pa je Vlada Kosova zaključila ovu godinu bez istinskog ekonomskog i socijalnog dijaloga sa svojim partnerima
Međutim, napominje da je privatni sektor doživeo rast. Prema njegovim riječima plate su u tom sektoru porasle više od 20 odsto
Takođe, Šahini je istakao važnost ulaganja u solarnu energiju kao prioriteta za 2025. godinu, ističući da energetski sektor ostaje veliki izazov za Kosovo.
„Kapitalne investicije su bile niske i male, stoga je ekonomski rast bio slab, iako je pozitivan, Kosovo ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja Zapadnog Balkana. Ekonomski rast dolazi uglavnom iz privatnog sektora, uslovi rada za radnike za 2024. godinu su znatno bolji nego u 2023. godini, tako da su i plate u privatnom sektoru porasle za skoro 40 odsto u nekim kompanijama i u prosjeku za više 20 odsto na cijelom Kosovu u privatnom sektoru. To je dovelo do boljeg tretmana radnika u privatnom sektoru u odnosu na prethodne godine. Ove godine Kosovo pokušava da da nekoliko tendera za solarnu energiju, ali to ostaje jedan od prioriteta koji treba da ostane u 2025. godini. Ova godina je završena bez struje i velikim računima“, konstatovao je Šahini.
Predstavnik Poslovne asocijacije Kosova Fadilj Makhuni ukazao je da je građevinski sektor ključan za ekonomski razvoj Kosova, jer povezuje mnoge druge sektore.
Uputio je kritiku na račun Vlade Kosova zbog nedostatka kapitalnih investicija, što je, zapaža, usporilo ekonomski razvoj i doprinelo emigraciji mladih ljudi.
„Drugi problem su visoke kamatne stope banaka kao rezultat nedostatka novca u opticaju. Mnoge firme su se obraćale bankama, znamo da zbog visoke kamate za investicije mnoge firme propadaju. Konfrontaciju biznisa napravilo je i veliko kašnjenje pravosuđa kao prepreka koja je bila u realizaciji sudskih sporova, što je izazvalo nedostatak kapitalnih projekata koje su kompanije imale, posebno u glavnom gradu“, naglasio je Makšuni.
Generalna direktorka Poslovne asocijacije Kosova Ljumnia Ajdini naglasila je da je to udruženje ove godine sprovelo više od 400 aktivnosti za podršku biznisima na Kosovu.
„Među aktivnostima koje sprovodimo su i poslovne nedelje koje imamo 22 godine staru inicijativu koja promoviše domaće proizvode. Preko 100 sastanaka i foruma u cilju povećanja tržišta i pristupa evropskom tržištu. Asocijacija je kroz ove aktivnosti nastavila da igra ključnu ulogu u podršci promociji kosovskih preduzeća za ekonomski razvoj zemlje. Uzroci zatvaranja preduzeća su gubitak radne snage, nedostatak pristupa javnim tenderima, visoke kamate“, zaključila je Ajdini.