Institucije Evropske unije će idućih dana, uz podršku vođa EU, učiniti prve korake ka sprovođenju Ohridskog sporazuma zajedno s Kosovom i Srbijom, izjavio je agenciji Beta u Briselu portparol u Evropskoj komisiji (EK) Peter Stano.
Portparol visokog predstavnika EU Žozepa Borelja predočio je da su Beograd i Priština ugovorno obavezani da sprovedu sporazum iz Ohrida i aneks, i stavio do znanja da ako to ne učine, onda napuštaju put ka Evropskoj uniji.
Stano je podsjetio na to da je Borelj izjavio da će on „dvije strane savjetovati u obavljanju njihovog posla „u sprovođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, uključujući aneks primjene.
Portparol u EK je podvukao da će „međunarodni ugled i povjerenje u Kosovo i Srbiju tu sad biti u igri, tako da oni treba da se iskažu kao partneri od povjerenja za EU i zato je nužno da sprovedu ono što su obećali“.
On je ukazao na to da će odredbe sporazuma i aneks biti ugrađene u Poglavlje 35 pregovora EU-Srbija o članstvu i program EU Specijalne grupe o normalizaciji s Kosovom.
„To znači“, stavio je on do znanja, „da će dvije strane biti ugovorno obavezane da sprovedu te odredbe ako žele da napreduju ka EU, a neprimjena znači napuštanje puta ka Evropskoj uniji“.
Stano je istakao da je Borelj prošle nedijelje obavjestio vođe EU o razgovorima u Ohridu i rekao da Beograd i Priština sad moraju da ostvare na dijelu to o čemu su postigli sporazum.
I, kako je istakao, „Borelj je ponovo predočio da su bezvjredne bilo kakve spekulacije oko potpisa ili valjanosti sporazuma iz Ohrida, a sve što se dosad zbivalo u dijalogu je dokazalo da se značaj sporazuma mijeri stepenom njegove primjene, a ne potpisom“.
Visoki predstavnik EU je, ukazao je Stano, „veoma jasno stavio do znanja da je sporazum iz Ohrida utanačen, da mora biti sproveden i da nema prostora za biranje šta se hoće, a šta neće“.
Boreljov predstavnik za medije je naveo da su vođe EU prošlog četvrtka pozvali Beograd i Prištinu da brzo i u dobroj vjeri ispune svoje obaveze preuzete na sastanku u Ohridu i naglasili da su se „Kosovo i Srbija u potpunosti obavezali da će sprovjesti sve stavke sporazuma i aneks“.
Beta je zamolila Stana da kaže na šta misli specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak koji je izjavio da se „treba usredsrediti i krenuti sa pitanjima koja Srbija i Kosovo mogu da urade i koja mogu uraditi odmah“.
Boreljov portparol je odgovorio da „obije strane dobro znaju o čemu treba da se dogovore i sprovedu jer su to izričito prihvatile ohridskim sporazumom i EU će im svakako pomoći, ali nije EU ta koja će predlagati specifična riješenja, dok su obaveze preuzete jasno“.
„A i jedna i druga strana znaju“, dodao je on, „da će biti vrlo nepovoljnih poslijedica ako se to ne učini, jer je to dio dogovora, kao što će biti i veoma povoljnih poslijedica ako sporazum ne bude sproveden“.
Borelj je novinarima rekao da je „u aneksu sporazuma jasno rečeno da se Kosovo obavezuje da će se odmah posvjetiti uspostavljanju Asocijacije/Zajednice srpskih opština“, beogradski pregovarački tim je izradio predlog statusa ZSO, ali čini li nešto u tom cilju Priština, uslijedilo je pitanje Bete.
Stano je odgovorio da je kosovska strana veoma dobro upoznata s tim kako treba da se dođe do dogovora, riješenja za Zajednicu opština sa srpskom većinom.
I, kako je precizirao, „EU je u ohridskom sporazumu i aneksu to potpuno jasno predočila i dvije strane su te koje to moraju sprovjesti. EU je dala platformu za dijalog i u tom okviru se sve mora sprovjesti“.
Beta je zamolila diplomatske izvore u EU da objasne da li se kao problem za prve korake ka formiranju ZSO vidi to što je vodeća politička snaga Srba na Kosovu Srpska lista, odbila da učestvuje na zakazanim lokalnim izborima, zahtijevajući da se najpre formira ZSO i povuku specijalne policijske snage Prištine sa sjevera Kosova.
Diplomate u EU su odgovorili da „EU žali što Srpska lista nije iskoristila svoje demokratsko pravo da učestvuje na opštinskim izborima“, ali su primjetili i da je to „unutrašnja stvar, očigledno politička, samih kosovskih Srba, pitanje demokratskih oprijedeljenja i poteza“.
Diplomate u Briselu su zamoljeni da se osvrnu na izjavu Borelja da je „obaveza Kosova da uspostave specifična riješenja i jemstva kako bi se zajamčila valjana ravan za samoupravu srpske zajednice na Kosovu“, odnosno koja su načela utvrđena za to, hoće li ZSO imati neka izvršna ovlašćenja.
Odgovor je glasio da „to svakako mora da se riješi kroz dijalog, jer sva otvorena pitanja moraju biti raspravljena i za njih nađena riješenja. Priština i Beograd će do toga doći, a EU u svemu će im pomoći“.
Na opasku Bete da su se Priština i Beograd u Ohridu takođe obavezali da će prionuti na riješavanje problema nestalih lica, ali da se ne spominje takođe veoma bolno pitanje oko 200 hiljada prognanih, izbijeglih Srba s Kosova i njihove imovine, diplomatski izvori u Briselu su uzvratili da „sve što je otvoren problem, a dve strane to stave na sto dijaloga, mora da se riješi, iako to nije izričito navedeno u ohridskom sporazumu“.
Jer, zaključili su, samo riješenja za sva otvorena pitanja će dati konačan željeni ishod, a to je normalizacija odnosa dvije strane.