Studija izvodljivosti koju je uradio njemački stručnjak Tomas Weismann govori o problemima koji nisu problemi o kojima se svakodnevno raspravlja za javno zdravlje na Kosovu. Podaci studije pokazuju da Kosovo ima više lekara i medicinskih sestara zaposlenih u ovom sektoru nego što je potrebno. Njemački stručnjak nudi odgovore na stalne pozive za osnivanje novih bolnica. Prema statistici njegove studije, blizu 1400 kreveta u državnim bolnicama je neupotrebljivo.
Potpuno drugačiji pregled javnog zdravlja na Kosovu daje Studija izvodljivosti Tomasa Weismanna, njemačkog stručnjaka za ekonomiju zdravlja. Dok se zdravstvene institucije na Kosovu stalno žale na nedostatak ljekara i medicinskih sestara, studija koju podržava EU govori suprotno. U većini javnih bolničkih institucija, prema studiji, Kosovo ima više nego dovoljno osoblja.
Ekspert Weismann upoređuje podatke bolnica na Kosovu sa međunarodnim standardima, da bi došao do zaključaka studije.
„U bolnicama je zaposleno ukupno 1.369 ljekara. Što se tiče obima posla, za lječenje pacijenata bilo je potrebno 1.119,8 lekara“, navodi se u studiji.
Na osnovu studije, u KKUK-u ima 111 ljekara više nego što je potrebno, u Gnjilanu 66 i u Mitrovici 38. Za razliku od njih, u Vučitrnu je evidentan nedostatak 17 ljekara.
SHSKUK se stalno žalio na nedostatak medicinskih sestara. Ali, studija kaže da na cijelom Kosovu skoro 1500 medicinskih sestara radi više nego što je potrebno za ovaj okvir.
„U bolnicama je zaposleno ukupno 3.830 medicinskih sestara i babica. Što se tiče obima posla, za lječenje pacijenata potrebno je 2.323,7 medicinskih sestara i babica“, navodi se u studiji.
Studija govori i o neiskorišćenosti smještajnih kapaciteta u javnim bolnicama. U njemu je utvrđeno da je iskorišćenost kreveta za oko 35% manja od prosječne iskorišćenosti. To je ta statistika, činjenica da Kosovo ima daleko manje kreveta na 1000 stanovnika nego bilo koja druga zemlja.
„Bilo je impresivno da je broj kreveta na Kosovu bio 2,2/1000 stanovnika, dok je prosek OECD-a bio 5,3/1000 stanovnika u 2017. godini. Uprkos malom broju bolničkih kapaciteta, stopa popunjenosti kreveta u većini bolnica iznosila je oko 50%”, studija se nastavlja.
Studija kaže da se na cijelom Kosovu ne koristi tačno 1400 kreveta.
Da se broj hospitalizovanih ne poveća značajno, KKUK bi se bavio sa 1.309 kreveta umjesto 2.005 kreveta, a ukupan broj potrebnih kreveta u javnim bolnicama bio bi 2.605 umjesto 4.005 kreveta“, stoji tamo.
Kontradikcija između najmanjeg broja kreveta i niske stope njihovog korišćenja, prema studiji, povezana je sa velikim brojem kosovskih pacijenata koji primaju usluge u inostranstvu.
„Na osnovu procijenjenog iznosa od 20 miliona evra, koji su pacijenti potrošili na lječenje u inostranstvu, i procijenjenih troškova od 3.000 evra po lječenju, u inostranstvu je lječeno ukupno 6.667 pacijenata godišnje“, navodi se u studiji.
Ova studija naglašava mnoge druge probleme u javnom zdravlju. Zbog obimnog sadržaja ovog dokumenta, KOHA će ga predstaviti u nekoliko dijelova.