U Memorijalnom centru Potočari danas komemoracija žrtvama srebreničkog genocida

U Memorijalnom centru Potočari danas će biti obilježena 29. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, koji su srpske snage počinile u julu 1995. godine.

U Potočarima će danas biti pokopani posmrtni ostaci još 14 identifikovanih srebreničkih žrtava.

Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora, uključujući bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine donijeo presudu prema kojoj je Vojska Republike Srpske počinila genocid u julu 1995. u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Rezolucijom se, između ostalog, osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine.

Genocid u Srebrenici jedan je od najmračnijih trenutaka u modernoj evropskoj historiji, ističu Borrell i Varhelyi u zajedničkoj izjavi.

Evropska unija je uoči 29. godišnjice genocida u Srebrenici poručila da “nema mjesta među nama” za one koji ga negiraju, pokušavaju ponovno pisati historiju i slave ratne zločince.

“Nema mjesta među nama za koje one koji negiraju genocid, pokušavaju ponovno pisati historiju i slave ratne zločince”, kaže se u izjavi visokog predstavnika za vanjsku politiku Josepa Borrella i povjerenika za proširenja Olivera Varhelyia, prenosi Hina.

Oni u zajedničkoj izjavi ističu da je genocid u Srebrenici jedan “od najmračnijih trenutaka u modernoj evropskoj historiji”.

“Naša je dužnost odati počast sjećanju na više od 8.300 dječaka i muškaraca koji su sistematski ubijani u brdima oko Srebrenice.”

Privrženost budućnosti BiH u EU-u

Dvojica visokih evropskih dužnosnika pozivaju na odbacivanje retorike koja sije podjele i na djelovanje na temelju istine, pravde, povjerenja i dijaloga.

“Liječenje rana iz prošlosti zahtijeva priznavanje i podučavanje historijskih činjenica, odavanje počasti i sjećanje na žrtve, identificiranje onih koji se još uvijek vode kao nestali i privođenje pravdi svi počinitelja. To je ključno za suočavanje s korijenima mržnje koja je dovela do genocida”, kaže se u izjavi Borrella i Varhelyia.

Oni podsjećaju da odluka Evropskog vijeća iz marta o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom pruža ključnu priliku za zemlju da napreduje u reformama na jačanju demokratije, prosperiteta i sigurnosti za građane BiH i približavanje zemlje članstvu u EU-u.

“Ponavljamo našu nedvosmislenu privrženost budućnosti BiH u EU-u kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, stoji u izjavi.