Predstavnici Beograda i Prištine u Briselu ne razgovaraju o pravima Bošnjaka i ostalih manjina na Kosovu. Tražićemo da se u okviru Zajednice srpskih opština uključi pitanje prava ostalih manjina koja su garantovana Evropskom konvencijom. Bošnjačka i ostale manjinske zajednice u ovom gradu, ali i na čitavom Kosovu nalaze se u izuzetno teškom položaju, jer moramo biti potlačeni od jedne ili druge strane da bismo na neki način bili zaštićeni, rekao je za Radio Kontakt Plus predsedavajući Skupštine opštine Severna Mitrovica, Nedžad Ugljanin.
Ugljanin je naveo kao pozitivno to što nema međuetničkih tenzija u sjevernom dijelu Mitrovice.
„Velika je sreća što nema tenzija i problema među zajednicama. Tenzije su prisutne na visokom nivou, tamo gde se donose odluke. Živim u naselju Bošnjačka mahala, u prethodnom periodu bile su barikade, specijalna jedinica Kosovske policije, svašta nešto… Tu živi veliki broj Srba, Albanaca i Bošnjaka, ali nije bilo međuetničkih sukoba. To bi samo dodatno rasplamsalo situaciju, pa smatram da je dobro što ne postoji problem među zajednicama u sjevernom dijelu Mitrovice“, kazao je on.
Ugljanin je mišljenja da Albanci, Srbi, Bošnjaci i ostali Mitrovčani mogu živjeti zajedno u miru.
„Uzmimo opet kao primjer Bošnjačku mahalu – srećemo se, pomažemo jedni drugima, imamo dobre komšijske odnose. Postoje grupacije na obije strane koje žele to da poremete, ali se treba i protiv toga boriti“, poručio je.
Očuvanje identiteta i zapošljavanje Bošnjaka
Ugljanin je rekao i da se ne poštuju prava pripadnika bošnjačke zajednice na severu Kosova prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.
„Postoje paralelne institucije na sjeveru – opštine koje se finansiraju od strane Beograda i Prištine. Zakon garantuje da će Bošnjaci u tim institucijama biti zastupljeni sa deset odsto, a u praksi nije tako. U okviru policijske stanice u Mitrovici sada radi šesnaest Bošnjaka, ali nažalost nisu to ljudi iz našeg grada već dolaze iz drugih sredina. U sjevernom djelu Mitrovice treba da rade ljudi koji tu žive, jer su to lica koja dijele probleme građana, poznaju kulturu, tradiciju itd. Na taj način treba riješiti problem zastupljenosti različitih zajednica u institucijama“, objasnio je sagovornik za Radio Kontakt Plus.
Obrazovanje i posledice migracija
Nedžad Ugljanin je proces obrazovanja istakao kao još jedan od gorućih problema sa kojim se susreće bošnjačka manjina u Sjevernoj Mitrovici..
Migracije stanovništva posebno su izražene poslednjih par decenija, a predsedavajući SO Sjeverna Mitrovica mišljenja je da na odlazak mladih najviše utiče nestabilna političko-bezbijednosna situacija na Kosovu.
„Stalno je neka nestabilnost na terenu, a to utiče na iseljavanje naše i srpske zajednice. Narod želi mir, toleranciju i suživot. Sve ono što se dešava tokom dijaloga u Briselu utiče pozitivno ili negativno na ljude. Prije 1999. godine u Mitrovici je živelo 7.500 Bošnjaka, a sada ih je 444 ukupno. I dalje je aktivan taj trend migracija u zapadnu Evropu. Plašim se da ćemo doći u situaciju da nas ostane jako malo i da ćemo zbog asimilacije koja se vrši sa obije strane izgubiti svoj identitet“, pojasnio je Ugljanin za Radio Kontakt Plus.
Dodao je da su Bošnjaci “zadovoljni što se tiče zdravstva u Mitrovici, jer je usluga identična za sve bez obzira na nacionalnost”.
Pritisak na Srbe i Bošnjake da napuste kosovske institucije
Ugljanin tvrdi da je novembra prošle godine vršen pritisak na Srbe i Bošnjake kako bi napustili kosovske institucije.
Srbima na sjeveru Kosova u interesu da se vrate u institucije
Ugljanin je pozvao Srbe na sejveru Kosova da se vrate u prištinske institucije, zato što je, prema njegovim riječima, to u njihovom interesu.
U Briselu ni reči o pravima Bošnjaka i ostalih manjina na Kosovu
Tokom razgovora bilo je reči i o briselskom dijalogu. Ugljanin zamjera predstavnicima Beograda i Prištine, ali i čelnicima Evropske unije što se u Briselu ne razgovara o pravima Bošnjaka i drugih manjina na Kosovu.
O mitrovičkom parlamentu i tabli postavljenoj ispred opštinske zgrade
Ugljanin smatra da Bošnjaci nemaju mogućnost da značajnije utiču na donošenje odluka u mitrovičkom parlamentu.
„Nismo u odgovarajućem broju zastupljeni u institucijama gde se donose bitne odluke. U SO Sjeverna Mitrovica smo nas dvoje iz bošnjačke zajednice – koleginica odbornica i ja kao predsjedavajući. Ostali su iz albanske zajednice i plus jedan Srbin“, naveo je.
Izneo je svoje mišljenje u vezi table koja je nedavno postavljena ispred opštinske zgrade u sjevernom dijelu Mitrovice.
„Zakon nalaže da na njoj najpre mora biti postavljen natpis na jeziku većinske zajednice. U ovom slučaju nije tako, izvršna vlast je uradila to bez saglasnosti skupštine. Mi ćemo tražiti da se to promjeni, da na tabli bude i bosanski jezik, zato što to zakon kaže… Poslaćemo dopis Ministarstvu lokalne samouprave koje žmuri na taj problem“, kazao je na kraju Ugljanin za radio Kontakt Plus.