Više od 110 ljudi na Kosovu obeštećeno u 2023. zbog kažnjavanja i hapšenja bez osnova

Čak 117 osuđenih ili uhapšenih bez razloga obeštećeno je tokom 2023. godine sa cifrom od preko 347,000 evra. Najveća cifra pripala je onim ljudima kojima je izrečena sudska odluka.

Sudski savjet Kosova je u pisanom odgovoru za Ekonomia Online saopštio da je 2023. godine 189 lica podnelo zahtijev za nadoknadu štete zbog lišavanja bez pravnog osnova i bez razloga. Ponudu za obeštećenje nije prihvatilo 9 lica, dok se 33 lica još uvek nisu oprijedelila za ponudu Komisije za obeštećenje. Ova Komisija je odbila 13 zahtijeva za naknadu štete.

„Tokom 2023. godine 189 lica podnijelo je Sudskom savjetu Kosova zahtijev za nadoknadu za lišavanje bez pravnog osnova i bez razloga. Tokom 2023. godine, 117 lica je obeštećeno u iznosu od 347,258 evra od strane Komisije za naknadu štete za lica osuđena ili neosnovano uhapšena. Ponudu za obeštećenje osuđenih ili uhapšenih bez razloga nije prihvatilo 9 lica, 33 lica još uvek nisu odlučila o ponudi koju je ponudila Komisija, dok je Komisija za naknadu štete odbila 13 zahtijeva“, navodi se u odgovoru SSK za EO.

S tim u vezi Gzim Šalja (Shala) iz Kosovskog instituta za pravosuđe smatra da je osim štete po državni budžet, dotičnim licima povređena i sloboda.

On to naziva kršenjem osnovnih ljudskih prava.

„U početku, ako govorimo o poslijedicama ovih slučajeva, pored ekonomskih i finansijskih poslijedica u ovom konkretnom slučaju, one su vjerovatno najmanje, najveća poslijedica je da ako govorimo o 117 ljudi, za 117 ljudi je bez pravnog osnova narušena sloboda. To je svakako zabrinjavajuće za pravnu sigurnost i poštovanje jednog od osnovnih prava, a sa druge strane ima finansijskih implikacija jer se tim ljudima mora isplatiti nadoknada i to predstavlja budžetsko opterećenje“, kaže Šalja.

Šalja takođe ukazuje na razloge zbog kojih se ovi slučajevi dešavaju.

„Nažalost, prema onome što smo do sada videli, postoje određeni problemi zašto se to dogodilo. Prvo je činjenica da se pritvor određuje na šablonski način bez razjašnjavanja okolnosti, da li je to potrebno ili ne. Zakon poznaje niza mjera koje se odnose na bezbijednost lica u krivičnom postupku i pritvor je poslednja, tako da u svakom slučaju sudija mora da se uvjeri da nijedna od drugih mjera predviđenih zakonom ne bi bila efikasna kao pritvor i samo u ovim slučajevima bi trebalo da se primjeni“, rekao je Šalja.

Iako po zakonu postoji mogućnost da se ocijeni rad sudija i tužilaca, Šalja to smatra nedovoljnim.

„Definitivno da, postoji evaluacija učinka, ali ideja je da ta evaluacija vjerovatno nije dovoljno efikasna jer se mora ocijenjivati u svakom slučaju, takođe na osnovu statistike, koliko je ljudi po sudiji, za koliko njih se u daljim fazama ispostavilo da su nevini, ali se mora pokazati kako su sudije tokom ocijenjivanja, u trenutku kada su donele odluku, tu odluku opravdavale, da li su to bili samo opšti razlozi ili su bili navedeni za taj slučaj“, rekao je Šalja.